ESIN ISLAM NI ESIN ALAAFIA

ESIN ISLAM NI ESIN ALAAFIA

ESIN ISLAM NI ESIN ALAAFIA
الإسلام دين السلام باللغة اليوروبا


Abd Ar-Rahman omo Abd Al-Kareem Ash-Sheha
د. عبد الرحمن بن عبد الكريم الشيحة


Itumo ni ede Yoruba
European Islamic Research Center (EIRC)
المركز الأوروبي للدراسات الإسلامية
& Ridwan Allah Murtadho
Atunto
Abd Ar-Razzaq Isa
 

www.islamland.com

 

بسم الله الرحمن الرحيم
Ni oruko olohun oba ajoke aye asake orun
Ope ni fun olorun, olutoju gbogbo agbaye, ike ati ige fun anobi wa muhammod ati awon ara'le re, ati awon alabakojopo re.
Siwaju ki orun islam to han, ina ogun tita eje sile njo geregere ni ori ile, eyi toko iparun ba ogunlogo awon eniyan, tosi pa gboloun ifararo ati ifokanbale re ninu iwe itumo oro omo eniyan. Ti aba fi oju wo orikusu ile awon alawo funfun lo n nikan, aori wipe awon ilu wonyi kofi araro ni ojokan ri, besini apakan ninu awon ilu wonyi nba apakeji won sota, bakanna ni won se owo ori di tulasi lera won lori gege bi ami fun ijegaba le ara eni, ikorira ara eni si fanka, latara iyato awo, esin, tabi ijo, toun ti wipe inu esin kan na ni won sin, abi latara awon anfani aye kan sikeji, tabi atara imo tara eni nikan, laarin asiko wonyi kosi ibowo fun omo eniyan, yala awon ti won nba jagun ninu won ni tabi awon ti won ko baja, bakannaa ni kosi ibowo fun iwo ati eto awon eru, koda odepo imodu awon eru wonyi ni didu, kosi ibowo fun owo awon ati omoluwabi awon eniyan, won so awon owo ati iyawo won d'eto, won mu awon omo won l'eru, won si so won di oja tita ni awon oja won. Ni asiko wonyi omo eniyan koma n onti wonpe ni Alafia tabi ifokanbale, onti won ni ogun, ifoya, imuni l'eru, abosi ati ikoja ala si ara eni.
Siwaju ki esin islam tode, awon eniyan ko mo wipe onikaluku ni anfani ati se esin toba wu, onto gbajumo larin won ni wipe "ara'lu gbodo mo se esin oba to n be nibe". Kosi igbalaye fun eni ti nbe ni inu ijoba bisentiya kio se esin ijoba "farisi", toba sebe won yio kasi olujamba, be nan ni eni towa ni inu ijoba "farisi" kogbodo se esin miran toyato si tiwon, laisebe won yoka si olujamba eniko ja ala, ti pipa re siti di oranyan. Aimoye ogun loti waye larin awon elesin kanna latara ikorira ara eni, gegebi awon elesin kiristi "oritodos", "katoliki" ati awon ijo miran ninu won.
Esu obileje di n togbajumo larin won lori eniti obayapa tosi lodi si, ti pipa re si di oranyan lewon lori.
Ojise olohun anobi wa muhammod "ki olohun se ike ati ige fun " so bayi leni ti n royin bi ile se kun fun ibaje ati ikoja'la ati imu orogun pelu olohun:
"إن الله أتى (أي نظر إلى) أهلَ الأرضِ قبلَ ان يبعثني فمقتهم عربَهم وعجمَهم إلا بقايا من أهلِ الأرضِ (يقصد أتباع آريوس الموحدين)" صحيح ابن حبان.
Itumo: (dajudaju olohun wo awon ara aye siwaju ko to gbemi dide, larubawa inu won ati awon eledekede miran towa laye, obinu si won ayafi awon to seku lori esin ijosi fun olohun nikan" (otumo si awon olutele "ariyusi" ti won mu olohun lokan) (soheeh ibnu hiban).
Bayi ni esin islam de pelu alafia fun gbogbo aye lapapo, ose abosi ati ikoja'la lewo lori awon ara ilu, ose alaye iwo awon eru, siwaju igba adeun (janeef) to waye ni bii odun 1400 seyin, osi pase dede ati dogbandogba, ofagile eleyameya lori awo, iran tabi imo tara eni nikan, osi lodi si awon apase ti won nse esin won ni tulasi lori awon ara ilu, ti won dana mo esin Islamu esi ijosin fun olohun Allahu nikan soso lati de odo awon ara'lu. Esin Islamu se ikoja ala leewo lori isemi awon eniyan, yala lori owo tabi omoluwabi won, bakanna ofi lele awon iwo ati awon ojuse lori awon ti won kii se musulumi ti won n gbe ni ilu Isilamu, osi pepe losi bi mimu adeun se,osi se jamba ati itanje ni ewo larin ara eni.
Ao so nipa eleyi lekunrere ni awon abala ti nbo wa, pelu iyonda olohun, anbe olohun oba nla, ki ojeki tira yi wulo fun gbogbo eni tofe mo nipa esin islam esin olohun oba nla, kio si fo igbaya won mo fun esin na.

 
ITUMO GBOLOHUN "ISLAM":

Ki agboye gbolohun " as salam" (Alafia) ninu islam lehan dada si oluka iwe yi, ani lati salaye itumo "islam". Gbolohun " Islam" ko itumo to poo sinu, tio fun ni gbonmo ifokanbale ati ituni sile nibi imuni leru, "islam" tumo si igbafa ati iteriba fun olohun olutoju agbaye, ninu emi ati ni ara, pelu titele ase re, ati iju'wo ju'se sile fun oun ti olohun Oba da lejo ti osi ko, olohun to ga julo so bayi nipa anobi ibraheem " Alafia komo baa":
إِذْ قَالَ لَهُ رَبُّهُ أَسْلِمْ ۖ قَالَ أَسْلَمْتُ لِرَبِّ الْعَالَمِينَ" البقرة: ١٣١
Itumo: (nigbati olohun re sofun wipe ju'wo ju'see le fun mi, oso wipe mo ju'wo ju'see le fun olohun olutoju agbaye). (Al-bakora: 131).
Eleyi ni ogidi esin Islam eyi ti oye ki gbogbo musulumi mojuto, gegebi olohun togajulo seso:
قُلْ إِنَّ صَلَاتِي وَنُسُكِي وَمَحْيَايَ وَمَمَاتِي لِلَّهِ رَبِّ الْعَالَمِينَ " الأنعام: ١٦2
Itumo: (ire anobi sofun won wipe dajudaju irun mi, ipa eran mi, isemi mi, ati oku mi, fun olohun oba ti n toju agbaye ni). (Al-Anham; 162).
Gboloun "as salam" oruko kan ni ninu awon oruko olohun ni, Oba ti agbara re bu aaya ti oruko re si mo kanga, olorun togajulo so bayi:
هُوَ اللَّهُ الَّذِي لَا إِلَٰهَ إِلَّا هُوَ الْمَلِكُ الْقُدُّوسُ السَّلَامُ الْمُؤْمِنُ الْمُهَيْمِنُ الْعَزِيزُ الْجَبَّارُ الْمُتَكَبِّرُ ۚ سُبْحَانَ اللَّهِ عَمَّا يُشْرِكُونَ " الحشر :٢٣
Itumo: (oun ni olohun ti kosi olujosin fun miran niti ododo ayafi oun nikan, oba to ni ikapa gbogbo nkan, oba olufi okan awon olugbagbo bale kuro nibi abosi, oba Alafia, oba olusesan fun awon to gbaagbo, oba ariwa reyin, oba nla, oba ajeninpa, oba motomoto, olohun yi mon kanga kuro nibi gbogbo ti won nsin leyin re). (Al-Hashr 23).
Gboloun "as salam" tun je oruko kan ninu awon oruko ogba idera (Al-jannah), olohun so bayi:
لَهُمْ دَارُ السَّلَامِ عِندَ رَبِّهِمْ ۖ وَهُوَ وَلِيُّهُم بِمَا كَانُوا يَعْمَلُونَ " الأنعام: ١٢٧
Itumo:(ile Alafia wa fun won (awon olugbagbo ododo) lodo olohun won, oun(olohun) si ni yio fi won mona losi ibi ise dada). (Al-Anham 127).
Gbolohun "as salam" ni awon ara (aljanah) o ma fi ki ara won, olohun so bayi:
تَحِيَّتُهُمْ يَوْمَ يَلْقَوْنَهُ سَلَامٌ ۚ وَأَعَدَّ لَهُمْ أَجْرًا كَرِيمًا " الأحزاب: ٤٤
Itumo: Gboloun "as salam" ni awon omo ile idera (al jannah) yio mo fi ki ara won ni igba ti won yoo pade olohun won, olohun siti pese esan alapanle kale fun won. (Al-Ahzab:44).
Gboloun "as salam" ni ikini awon musulumi (as salam alaikum warahmotu llah wabarakatuh), ikini na daa pupo osi rewa,ni igba ti aba ngbo, pelu gbolohun yi okan amo sunmo ara won,asi mo mu ikorira kuro larin ara eni, a mo gbin ifokanbale ati isinmi si inu okan, nitori ninu oun ti gbolohun yi ntumo si ni ifokanbale, ojise olohun (ki olohun se ike ati ige fun) fi rinle wipe gbolohun yi jekan ara oun ti yoo jeki igbagbo pe dada, oso bayi:
"لا تدخلون الجنة حتى تؤمنوا ولا تؤمنوا حتى تحابوا ، أولا أدلكم على شيء إذا فعلتموه تحاببتم؟ أفشوا (أي انشروا) السلام بينكم"
 Itumo: (e o le wo ogba idera (al jannah) titi eo fi ni igbagbo, e o le ni igbagbo titi eo fi ni ife ara yin, eje ki njuwe kinikan fun yin, tie ba se nkan na, eo ni ife ara yin, ema tan gboloun "as salam " ka larin ara yin). (Muslim).
Bakanna ni ojise olohun (ki olohun se ike ati ige fun) tun fi rinle wipe gbolohun yi je ise olore, oso bayi nigba ti won bi lere wipe ise wo loloore ninu esin islam? O wipe:
" تطعم الطعام, وتقرأ السلام على من عرفت، وعلى من لم تعرف"
Itumo:(kio mo fi onje tore, kio si mo ki eni mimo ati ajoji pelu gboloun "as salam"). (bukhariy ati muslim)
Won fun anobi ni esin islam (ki olohun se ike ati ige fun) lati le fi awon eniyan mo ona dada, kio si leyo won kuro ninu okunkun losi inu imole, kio si yo won kuro ninu ijosin fun eda bi won losi ibi ijosin fun olohun to ni eda, eni toba tele oju ona esin islam pelu aniyan to mo, olohun yio fi mo ona Alafia yio si too si ona deede pelu iyonda re, olohun oba oga agba so bayi:
" يَا أَهْلَ الْكِتَابِ قَدْ جَاءَكُمْ رَسُولُنَا يُبَيِّنُ لَكُمْ كَثِيرًا مِّمَّا كُنتُمْ تُخْفُونَ مِنَ الْكِتَابِ وَيَعْفُو عَن كَثِيرٍ ۚ قَدْ جَاءَكُم مِّنَ اللَّهِ نُورٌ وَكِتَابٌ مُّبِينٌ * يَهْدِي بِهِ اللَّهُ مَنِ اتَّبَعَ رِضْوَانَهُ سُبُلَ السَّلَامِ وَيُخْرِجُهُم مِّنَ الظُّلُمَاتِ إِلَى النُّورِ بِإِذْنِهِ وَيَهْدِيهِمْ إِلَىٰ صِرَاطٍ مُّسْتَقِيمٍ" المائدة:15-16
Itumo: (eyin ti afun ni tira ojise olohun tide wa bayin, yio mo salaye awon oun ti e pamo ninu iwe tia fun yin, yio si se amojukuro nibi opolopo, imo ati iwe ododo ti de wa bayin lati odo olohun, eni ti oba tele ona re yio fi iwe na se onamo fun, yio si yo won kuro ninu okunkun losi inu omole pelu iyonda re, yio fi won mo ona dede) (Al-Moidah 15-16).
Dajudaju esin islam ni esin Alafia ti gbogbo dada pari si inu re, nitori oro ojise olohun to so bayi;
" المسلم من سلم المسلمون من لسانه ويده ، والمهاجر من هجر ما نهى الله عنه"
Itumo:(musulumi ni eni ti awon omo iya re musulumi ni Alafia nibi aburu ahan ati owo re). (bukhari ati muslim).
Ati oro re to so bayi:
" والمؤمن من أمنه الناس على دمائهم وأموالهم" (أحمد، الترمذي، ابن ماجه، وصححه الألباني).
Itumo:(olugbagbo ododo ni eni ti awon eniyan fi okan tan nibi eje ati owo won). (Ahmod,tirmisi,ati ibn mojah,, albaniy so wipe oni Alafia).


NJE ESIN ISLAM TANKA PELU IMUNI NI TIPA?

Awon esun ti n waye lenu awon oni keeta nipa islam tako ipinle ofin esin islam, nitori wipe olohun so bayi:
" لَا إِكْرَاهَ فِي الدِّينِ ۖ قَد تَّبَيَّنَ الرُّشْدُ مِنَ الْغَيِّ ۚ فَمَن يَكْفُرْ بِالطَّاغُوتِ وَيُؤْمِن بِاللَّهِ فَقَدِ اسْتَمْسَكَ بِالْعُرْوَةِ الْوُثْقَىٰ لَا انفِصَامَ لَهَا ۗ وَاللَّهُ سَمِيعٌ عَلِيمٌ " البقرة: ٢٥٦
Itumo:(kosi imuni ni tipatipa ninu esin islam, dajudaju onaamo ti fi oju han yatosi ona anu, eni toba gbe gbogbo nti won n sin leyin olohun jusile, tosi gbaa olohun gbo, eni naa ti dimo okun onamo to yii tio le ja mu, olugboro ni olohun oni mimo ni pelu). (Al bakorah: 256). Olohun tun so bakanna:    
" وَلَوْ شَاءَ رَبُّكَ لَآمَنَ مَن فِي الْأَرْضِ كُلُّهُمْ جَمِيعًا ۚ أَفَأَنتَ تُكْرِهُ النَّاسَ حَتَّىٰ يَكُونُوا مُؤْمِنِينَ " يونس: ٩٩
Itumo:(toba je wipe olohun oba re fe ni, gbogbo eni ti nbe lori ile nio ba gbaagbo lododo, se ire yio ma je awon eniyan nipa lati di olugbagbo ni). (Yunus: 99).
Otun so bakanna:
" وَقُلِ الْحَقُّ مِن رَّبِّكُمْ ۖ فَمَن شَاءَ فَلْيُؤْمِن وَمَن شَاءَ فَلْيَكْفُرْ" الكهف: ٢٩
Itumo:(ire anobi sofun wipe qur'ani oro ododo lati odo olohun oba yin ni, eni tobawu kogbaagbo, eni bafe ko kootikun). (Al-kahf 29).
Otun so bakanna:
" فَإِن تَوَلَّوْا فَإِنَّمَا عَلَيْكَ الْبَلَاغُ الْمُبِينُ " النحل: ٨٢
Itumo: (ti won ba yeyin pada, ti won sowipe awon o gba, ti e ni kio jise fun won yekeyeke). (An-Nahl 82).
Otun so bakanna:
" فَذَكِّرْ إِنَّمَا أَنتَ مُذَكِّرٌ * لَّسْتَ عَلَيْهِم بِمُصَيْطِرٍ" الغاشية:21-22.
Itumo:(se iranti fun won, oluse iranti ni ire je, ire kii se olujegaba lori eni). (Al-Gashiyah 21-22).
Awan aayah toso nipa eleyi po, nitori wipe Islam oun adisokan pelu afihan ni, ogbodo rinle sinu okan eni, fifi ahan ni kan so koto. Ohun ntoba rinle ninu okan ko rorun lati gba kuro, eniyan le so oun ti kosi ni okan re jade lenu, lomu ki olohun so bayi:
" مَن كَفَرَ بِاللَّهِ مِن بَعْدِ إِيمَانِهِ إِلَّا مَنْ أُكْرِهَ وَقَلْبُهُ مُطْمَئِنٌّ بِالْإِيمَانِ وَلَٰكِن مَّن شَرَحَ بِالْكُفْرِ صَدْرًا فَعَلَيْهِمْ غَضَبٌ مِّنَ اللَّهِ وَلَهُمْ عَذَابٌ عَظِيمٌ " النحل: ١٠٦
Itumo:(enito ba se keferi si olohun leyin ti oti gbaagbo, ayafi eni ti won mu ni tipa ti okan re si bale si igbagbo, sugbon eni to ba yonu si kiko ti olohun, ibinu lati odo olohun yio ma baa, ijeniya nla sin be fun pelu). (An-Nahl 106).


NJE ESIN ISLAM FONKA PELU AGBARA?

 Dajudaju gbogbo eto logbodo ni agbara ti yio ma soo, ti yio si ni ijeniya fun eni tio ba lodi si awon ofin re, agbara yi ni yio mojuto mimu awon eto yi se, ti yio si jeki o ma seku.
فعن عثمان بن عفان رضي الله عنه قال:
"إن الله ليزع (أي يمنع) بالسلطان ما لا يزع بالقرآن" أخرجه رزين وإسناده منقطع وهو مشهور من كلام عثمان رضي الله عنه.
Itumo: (olohun amomu ofin rinle pelu olori"Sultan" ti kole mu rinle pelu Al-Qurani).
Eje ki aso die ninu bi esin islam se bere, ojise olohun anobi Muhammad (ki olohun se ike ati ola fun) loo odun metala ni makkah ti npe awon ijo re si inu esin islam, pelu wasi to daa, won pe ni oniro won si fun ile mo, oun ati awon ti won gbagbo fi ara da iya ati abosi awon ijo re, debi wipe won fi iya je awon olugbagbo ododo, anobi amarekoja ni igba miran lara awon to gbagbo lenity won nfi iya je won, koni ni ikapa lati se nkankan tayo kio fun won ni suuru. Lojokan opade Hamar omo Yasir ati iya re sumayyah ti won nfi iya je won, ojise olohun (ki olohun se ike ati ige fun) wa so bayi:
"صبرا آل ياسر فإن موعدكم الجنة" (الحاكم، وصححه الألباني في صحيحه السير ص 154، وفقه السيرة ص 103)
Itumo:(eyin araile Yasir ese suuru, nitori wipe ogba idera (al jannah) ni aye ti ase ni adeun fun yin).
Bakanna ni awon keferi ilu Makkah panupo lori pipa ojise olohun nitori aifegbo ipepe re si inu esin islam, ko so gbolohun mi fun won yatosi bibe olohun fun won bayi:
اللهم اغفر لقومي فإنهم لا يعلمون) (متفق عليه)
Itumo: (ire olohun fi orijin awon ijo mi nitori wipe won o mo ni) (bukhori ati muslim).
Olohun fun ojise re ni suuru lati fi dun nini, bee ni won sepe awon ojise mii to saju re na, won si fi iya je won. Ipepe si oju ona olohun gun osi soro, nitori wipe ogun ni laarin ododo ati ibaje ni, laarin daada ati aburu, olohun so bayi:
" فَاصْبِرْ كَمَا صَبَرَ أُولُو الْعَزْمِ مِنَ الرُّسُلِ وَلَا تَسْتَعْجِل لَّهُمْ " الأحقاف: ٣٥.
Itumo:(se suuru gege bi awon ti a fun ni amure ninu awon ojise, kio si mase kanju…). (Al-Ahqoof 35).
Bayi ni obere sini salaye esin fun awon orisirisi iran ti nwasi makkah ni odoodun, awon akojopo eniyan kan ninu awon ara madinah si gbaagbo ti won si se ileri lati ran lowo ati lati ko iya fun ti o ba fi ilu makkah sile wasi ilu madinah oun ati awon ti won gbaagbo.
Ofi ilu makkah sile losi madinah, kosi ta eje Kankan sile larin odun metala ti olo ni makkah, awon iran kuraesh gba dukia re ati ti awon ti won tele losi modinah (muhajirun), won o paa lase ibanija ayafi leyin odun keji si igba ti ode madinah, leyin igba ti a awon onija re po, ati awon ota re ati awon ti won ngbogun ti ipepe re, ki se oun ni obere ija, nitori ilu madinah je eseogbeji fun awon oni karakata ninu a won iran kuraeshi losi ilu (shamu). Igbena woju ara eni bere ni igba ti ojise olohun jade lati di ona mo awon oni katakara yi lati le gba die ninu awon dukia won ti won gba ni makkah, sugbon awon olowo yi moribo ti abu sufyan je oludari won siwaju ko to gba islam. Ni igba ti awon iran kuraishi gbo eleyi, bayi ni won mura ija, ti won si jade kuro ni ilu makkah lati ba Anobi jagun (ki olohun se ike ati ige fun) osi je akoko ti ogun leto ninu islam, ojise olohun ati awon ijo re si bori ogun naa, olohun oba nla so bayi:
أُذِنَ لِلَّذِينَ يُقَاتَلُونَ بِأَنَّهُمْ ظُلِمُوا ۚ وَإِنَّ اللَّهَ عَلَىٰ نَصْرِهِمْ لَقَدِيرٌ * الَّذِينَ أُخْرِجُوا مِن دِيَارِهِم بِغَيْرِ حَقٍّ إِلَّا أَن يَقُولُوا رَبُّنَا اللَّهُ ۗ وَلَوْلَا دَفْعُ اللَّهِ النَّاسَ بَعْضَهُم بِبَعْضٍ لَّهُدِّمَتْ صَوَامِعُ وَبِيَعٌ وَصَلَوَاتٌ وَمَسَاجِدُ يُذْكَرُ فِيهَا اسْمُ اللَّهِ كَثِيرًا ۗ وَلَيَنصُرَنَّ اللَّهُ مَن يَنصُرُهُ ۗ إِنَّ اللَّهَ لَقَوِيٌّ عَزِيزٌ * الَّذِينَ إِن مَّكَّنَّاهُمْ فِي الْأَرْضِ أَقَامُوا الصَّلَاةَ وَآتَوُا الزَّكَاةَ وَأَمَرُوا بِالْمَعْرُوفِ وَنَهَوْا عَنِ الْمُنكَرِ ۗ وَلِلَّهِ عَاقِبَةُ الْأُمُورِ" الحج:39-41.
Itumo: (won ti yonda fun awon ti won nbaa ja wipe won se abosi fun won, dajudaju olohun kapa lati ran won lowo * awon ti won le jade ni ile won lai to, nitori wipe won nso pe oba wa ni Allah, ti kii ba se wipe olohun nfi apakan awon eniyan daabo bo apakan, won o ba wo awon ile ijosin lanla ati awon aye iforibale fun olohun (mosalasi) ti won nda oruko olohun nibe lopolopo, olohun yio ran lowo eni ti o ba ran lowo,dajudaju olohun oba alagbara ni oba adebori ni pelu * awon too je wipe tia ba funwon ni agbara ni ori ile won yio ma kirun, ti won yio si yo saka, won yoo ma pe awon eniyan si ibi daada,won osi mo koo aburu fun won, odo olohun ni iserisi gbogbo nkan). (Al-Haj 39-41).
Gbogbo aseyori ti ojise olohun se yii waye larin odun metalelogbun lati igba ti agbe dide lojise si igba ti ofi aye le, onka awon ti won pa ninu awon onusebo ati musulumi ko koja ogorun meta ati aadorin ati marun.
Be na ni awon alabakojo re (saabe) leyin igba tolo tan, won gba ijoba pelu iwa to dara,ati ajose to sunwon, ati ipepe losi oju ona olohun, onka won kere si onka awon ti won gba ilu won, okan ninu awon musulumi tuntun ti oruko re nje BASHEER AHMOD SHAAD so bayi: ibeere ti o mon ndamilaami ni wipe awa omo leyin jesu amo nso pee esin islam tan kaakiri pelu ida,mowa so sinu emi mi, bawo ni awon eniyan se ngba islam ni gbogbo agbaye? Nitori kini awon eniyan se n mon ona esin islam ni gbogbo ilu lai muni ni tipa tabi tulasi eni?
Leyin na, eje kia wo, nje esin islam nikan ni o pase ipese agbara lati le tan ka tabi lati le daabo bo ara re? Owa ninu taora ni ogba oro (tesni'ah) ori ogun ese keewa ati ntowa leyin re: (ti o ba sunmo ilu kan lati jaa logun, pe si atunse to ba jepe re losi ibi atunse yi gbogbo awon ara ilu na ni yoo gbafa fun oo, won yoo si teriba fun oo, ti koba gba fun oo, ti o setan lati ba jagun, kio dina mo won, ti olohun bani ki owo re tewon, kio pa won run pelu ipanmun ida re, ki osi ko awon obirin ati awon omo de and awon eran osi won. bayi ni kio mo se ni gbogbo ilu ti oba jinan sio daada, to yato si ilu awon eniyan wanyi, sugbon o awon ilu ti o ba ni ikapa lori won, mose fi eni kan sile ninu won, kio pawonrun gege bi o se parun awon ijo (haithu), (umuru), (kanhanu), (faerusu), (huwu), ati (yusiu).
Bakanna, owa ninu tira (Injeel matta) iru oro yi, ni ori kewa ese ogun ati marun ati ntowa leyin re: (emo ro wipe mode pelu Alafia, sugbon mode pelu ida, mode lati se onpinya laarin baba ati omo re, ara ile eni ni ota re, eni ti o ba ni ife baba re, iya re, omo re okunrin tabi obinrin ju'mi lo, eni nan kose temi, eni ti koba gbe agbelebu re kio si tele mi, kose temi, eni ti o ba se temi yio rare, eni ti o ba tele mi yio ri aye gbe dada.
Arakunrin kan ti oruko re nje Jostof lobun so bayi ninu iwe re ti akole re nje (hadoratul - Arab) oju ewe 127-128: dajudaju qur'an ko fonka pelu agbara, awon larubawa fi awon ti o wa labe won sile lori esin won, ti awon omo leyin jesu ba ngba esin Islam, ti won si so ede larubawa di onti won so, eleyi ribe latara deede ti won ri lodo awon larubawa eyi ti won kori lodo awon olori won, ati latara irorun eyiti won ri lari esin Islam ti won kori iruure asiwaju won.


NJE NITORI ORO IGBADUN AYE, ATI GBIGBA NKAN INI ARA ILU NI OGUN JIJA FI NWAYE NINU ISLAM?

Dajudaju eniti ko ba mo nipa ofin islam ati awon ewa re, ole mo lero wipe idi eyi ni islam fin jagun. Ni iberepepe ipepe ojise olohun (ki olohun se ike ati ige fun) si inu islam awon ijo re(Quraeshi) fi awon orisirisi nkan igbadun aye loo lati dari koro nibi ipepe re sinu esin Islamu, won se adeun pe awon o fun ni gbogbo ohun toba fe, to ba fe ipo asaju won o fi se asiwaju lari won, to setan lati fe iyawo o fun ni eyi to rewa ju ninu awon obinrin won, to ba je owo lo fe won o fun, pelu mojemu pe kio fi ipepe sinu esin islam sile, eyi ti nko di won lowo lati sin orisa won. Ojise Olohun da won lohun bayi: (emi o le fi ipepe sinu islam sile titi ti e fi mu arojare ti yio fi idi ododo oun ti e josin fun rinle).
Ti o ba je eni ti nparo ni tabi eni ti o ni agbokanle awon oro aye, ko ba gba imoran yi lowo won, nitori wipe eyi ni opin oun ti omo eniyan mo n gbero ninu aye. leyin iranlowo olorun fun lori le, ofi iwe ipepe sinu islam ranse si awon lobaloba, lai lewon kuro ni idi ola won, ninu re ni eyi to fi ranse si hirakilu oba ilu roomu, ti nso nibe pe: (ni oruko olohun oba ajoke aye, asake orun, lati odo Muhammad ojise olorun (ki olohun se ike ati ige fun) si hirakilu eni nla ilu roomu,alaafia ko mo ba eni ba tele ilanan toto, gba islam ki o je eni ti yio la kuro ninu iya, gba islam ki olorun san o ni esan aye ati ti ojo ikeyin, ti o ba gunri ese awon ijo (ariyusi) ni yio je tie.

" قُلْ يَا أَهْلَ الْكِتَابِ تَعَالَوْا إِلَىٰ كَلِمَةٍ سَوَاءٍ بَيْنَنَا وَبَيْنَكُمْ أَلَّا نَعْبُدَ إِلَّا اللَّهَ وَلَا نُشْرِكَ بِهِ شَيْئًا وَلَا يَتَّخِذَ بَعْضُنَا بَعْضًا أَرْبَابًا مِّن دُونِ اللَّهِ ۚ فَإِن تَوَلَّوْا فَقُولُوا اشْهَدُوا بِأَنَّا مُسْلِمُونَ " آل عمران: ٦٤.
Itumo: '' sope eyin ti a fun ni tira, e wa sibi gbolohun to se deede laarin awa ati eyin, (eyito lobayii wipe) a ko gbodo josin fun elomiran leyin olohun Allah, a ko gbodo se ebo pelu re, apakan wa ko gbodo mu apakeji ni olohun leyin olohun Allah. Ti won ba ko lati se bee, e sofun won pe e je eleri pe musulumi ni awa n se". (aal-imran:64). (al bukhariy ati muslam)
ويقول أنس رضي الله عنه: ما سئل رسول الله صلى الله عليه وسلم على الإسلام شيئا إلا أعطاه – قال- فجاءه رجل فأعطاه غنما بين جبلين فرجع إلى قومه فقال يا قوم أسلموا فإن محمدا يعطي عطاء لا يخشى الفاقة.
فقال أنس: إن كان الرجل ليسلم ما يريد إلا الدنيا فما يسلم حتى يكون الإسلام أحب إليه من الدنيا وما عليها.
Itumo:(Anas so bayi (ki olohun yonu si): eni kan o bi ojise olorun (ki olohun se ike ati ige fun) ni nkan afiki o fun, –oso pe –arakunrin kan wa sodo re osi fun ni aguntan nla bi oke meji, arakunrin naa si pada si odo awon ijo re, ni eni to n so fun won, egba islam, nitori wipe Muhammad nta ore, ko beru osi rara. Anas wa so wipe: islam yoo wu eni ti obafe wo inu re ju gbogbo nti nbe ni aye lo, koda ki eni naa fe gba islam ni tori aye tele). (muslim).
Umar losi odo ojise olohun lojokan, osi wo gbogbo inu ile re, kori ju eni ti ojise olohun si sun le lori ati dabidun loo ati agbe omi to fi ko opo ara le, eleyi ni oun ti owa ni ikapa ojise olohun, ni igba ti umar ri eleyi obere si sunkun, ojise olohun wa bii: kini ofa ekun ire umar? Owipe: mi o se ni sunkun, igbadun aye wa fun awon oba roomu (kaisar) ati oba farisi (kisra), ojise olohun kosi ni ju awon oun ti mori yi lo, ojise olohun so fuu pe:
أما ترضى أن تكون لهم الدنيا ولنا الآخرة
Itumo: (se ko ni dun mo o ninu ki aye je tiwon ki ojo ikeyin si je tiwa)? Leyin naa eje ka wo nkan ti ojise olohun fi si aye lo ninu dukia:
يقول عمرو بن الحارث رضي الله عنه: ما ترك رسول الله صلى الله عليه وسلم عند موته درهما ولا دينارا ولا عبدا ولا أمة ولا شيئا إلا بغلة البيضاء وسلاحه وأرضا جعلها صدقة
Itumo:(amru omo Al-haarith so bayi: ojise olohun ko fi sile lo leyin iku re, owo dir'am, owo dinar, eru lokunrin, eru lobinrin, tabi nkan ini kan, ayafi ibaka funfun, ikan ijagun re, ati ile kan ti ofi se sara). (bukhori).
"توفي رسول الله صلى الله عليه وسلم ودرعه مرهونة عند يهودي في ثلاثين صاعا من شعير "
Itumo:(koda ojise olohun (ki olohun se ike ati ige fun) kuro laye ni eni ti o si fi ewu irin ogun re dogo ni odo yaudi kan nitori aawin agbado kongo kan to gba lodo re). (bukhari, muslim, ati nasaai).
Nibo ni ife aye wa ninu okan re tabi ife dukia?
Umar (ki olohun yonu si) kalifah keji leyin ojise olohun (ki olohun se ike ati ola fun) eni ti awon ilu islam gbooro ni asiko re, oso bayi ni igba ti ikun re bere sini kun fun ebi, leni to n so wipe:
"قرقري أو لا تقرقري والله لن تشبع حتى يشبع المسلمون"
Itumo: (toba wu o kun, toba si wu o da kunkun re duro, mofi olohun bura, mi o ni fun o ni onje ajeyo titi ti awon musulumi o fi yoo).
Ojise olohun so bayi ni ojo ogun uhud:
"قوموا إلى جنة عرضها السماوات والأرض" فسمعه عمير بن الحمام رضي الله عنه قال: جنة عرضها السماوات والأرض؟ قال: (نعم) قال بخ بخ فقال رسول الله: ما يحملك على قولك بخ بخ؟ قال: لا والله يا رسول إلا رجاء أن أكون من أهلها، قال (فإنك من أهلها)، فأخرج تمرات من قرنه فجعل يأكل منهن، ثم قال: لئن أنا حييت حتى آكل تمراتي هذه إنها لحياة طويلة، فرمى بما كان معه من التمر ثم قاتلهم حتى قتل"
Itumo:(e dide wasi ile idera (al jannah) ti fife re se dede sanmo ati ile, Umair omo Hamam (ki olohun yonu si) gbo eleyi, osi so bayi: ile idera ti fife re se dede sanmo ati ile? Ojise Olohun da lon wipe bee ni, osi see mo lori eleyi, ojise olorun so wipe kini omu o mo see mo? Owipe: owumi ki emi naa je okan ninu awon ara ibe ni, ojise olohun si so fun pe: ninu awon ara ibe ni o je, owa mu dabidun jade ni apo ida re, o sin je lenu, ni eni to n so wipe: emi mi ti gun ju ti mi o ba ku titi mofi je dabidun yi tan, osi tu dabidun naa danu, leyin naa owo inu oju ogun titi won fi paa). (muslim).
Awon ogun akoko ti awon musulumi ja ti to won seemi ati awon ti nbo leyin won, sugbon won o duro nitori ero won ni lati pe awon eniyan si inu esin olohun, ki se lati ko dukia ogun jo. Ninu oun ti ntoka si eleyi ni sise esa laarin gbigba islam tabi ibanijagun lowo awon eniyan ti won ko gba olohun gbo, ti won ba gba awon ati awon musulumi ti di bakan naa, nibi eto ati ofin, sugbon ti won ba ko, won o san owo ori pereje dipo abo fun emi ati dukia won labe ijoba Islam, be sini oranyan ni saka yiyo lori awon musulumi, eyi ti o je ilopo owo ori ti won yoo san, ti won bako lati san owo ori, igba na ni ogun to di tulasi lori won, nitori ki won mo bako fun elomiran lati teti si ipepe wiwo inu islam.

Khalid omo al-waleed oga awon akogun, eni to sepe won o bori re ni ogun kan ri siwaju ko to di musulumi tabi ni eyin igba ti o di musulumi, ko fi dukia kan sile leyin iku re, yatosi esin kan, ida kan ati omo odo kan, nibo ni ero aye ati ife re wa ninu okan awon eniyan yii?
Ninu o to ntoka lori wipe awon olujagun fun esin islam won ni ero oro ogun ju wipe won gbe lati tan esin Olohun(Allah) ka ni oro ti shaddad omo al-haadi gba wa (ki olohun yonu si), o so bayi:
أن رجلا من الأعراب جاء فآمن بالنبي صلى الله عليه وسلم ثم قال : أهاجر معك فأوصى النبي به بعض أصحابه، فكانت غزاة فغنم المسلمون فيها شيئا فقسم بين أصحابه وقسم له فقال الأعرابي: ما هذا؟ فقال صلى الله عليه وسلم: " قسمته لك" قال الأعرابي: ما على هذا بايعتك، ولكني اتبعتك على أن أرمي إلى ههنا- وأشار بيده إلى حلقه- بسهم فأموت فأدخل الجنة، فقال صلى الله عليه وسلم: "إن تصدق الله يصدقك" فلبثوا قليلا ثم نهضوا لقتال العدو, فأتي به محمولا للرسول صلى الله عليه وسلم قد أصابه سهم حيث أشار فقال رسول الله صلى الله عليه وسلم: " أهو هو ؟" قالوا: نعم, قال: "صدق الله فصدقه " ثم كفن في جبة النبي صلى الله عليه وسلم ثم قدمه فصلى عليه فكان مما قال في صلاته: "اللهم إن هذا عبدك خرج مهاجرا في سبيلك فقتل شهيدا وأنا شهيد على ذلك
Itumo: (larubawa oko kan wa ba ojise olohun (ki olohun se ike ati ige fun) le niti owa gba Islam, leyin naa o so pe emi yio rin irinajo esin pelu re, anobi si so asokale oro re fun apakan ninu awon alabakojo re. leyinnaa ogun kan waye ti awon musulumi jere oro oju ogun ni be, anobi pin awon nkan wonyi fun awon saabe re, osi pin fun larubawa oko naa. Larubawa naa bawi wipe: kinni eleyi? Anobi da lon: ipin re ni, larubawa oko naa so pe: itori eleyi ko ni mofi se ileri gbagba fun o, sugbon mo ntele o ki mi le ku si oju ona Olohun, ti yio je sababi wiwo ile idera mi (al jannah). Ojise olohun (ki olohun se ike ati ige fun) so bayi: ti oba lero ododo pelu olohun, yoo san o ni esan re, leyin naa won dide lati pade awon ota, bayi ni won si gbe arakunrin na wa si odo ojise olohun, ni gba ti won ta ofa mo ni orun, ojise olohun bere wipe: se arakunrin naa niyi? Won so pe: beeni, anobi so pe: ogbero ododo pelu olohun, Olohun si san lesan re, leyin naa won fi aso jegbere ojise olohun wee, osi kirun si lara, oso nibe pe: eru re yi jade si oju ona re olohun, won si pa si oju ogun. Mosi je eleri lori re) (an nasai, soheeh tergeeb wa ter'eeb: 1336).
Iru eleyi po ninu itan islam, eyi ti njuwe bi awon musulumi akoko se mu aye ni kekere, awon ti oje wipe ero won ni ipepe si inu esin olohun, lati le ri ere nla ti ojise olohun se ni adeun ninu oro re bayi:
(لأن يهدي الله بك رجلا واحدا خير لك من حمر النعم)
Itumo: (ki olorun fi o se okunfa imona eniyan kan, oloore fun o ju awon rankunmi pupa lo) (bukhari ati muslim).
Koda opo ninu won pofo nkan ini, iyi, ati ipo won nitori wiwo inu islam, ati ipepe si ojuonan re. Ni oju ogun (na'awand), ki ogun nan to bere, saabe kan eni ti oruko re nje An-nu'man omo muqrin sobayi: ire olohun, gbe esin re ga, kio si ran awon eru re lowo, ki o se An-nu'man ni akoko eni ti yoo kuku ijeri sogun, dunmi ninu pelu isi ona giga fun islam, leyinna o ese ameen. Nje ife aye nbe ni okan eni toso iru eleyi bi?
Eje ka gbo oro awon iranse “Moquqis” (المقوقس) nigba ti won se’ri pada lati odo “Amru omo A’si” nigba ti won sile mo odi iso “Babiliyun”, won so pe: Aori awon ijo kan ti o je pe won nife si iwa irele ju igberaga lo, ko si ife ati igbadun ile-aye lokan aya won, ori ile ni won njoko si, ko si iyato larin won ati awon asaju won, ko si iyato larin agbalagba ati omode inu won, ko si iyato larin olola ati alaini won.......
Nipa be ni “Th. Carlyle” fi so ninu iwe re to so ni (AL’ABTOL) "الأبطال" leni to n fesi lori oro iruju eyiti o fonka nipa titan esin islam pelu agbara ati ida; won nso wipe: esin Islam ko le tan ka bi kii ba se pelu ida, sugbon ki ni o bi lilo ida? Ohun ni agbara esin Islam ati ipe ododo re, ati pe iwoyesi miran ni pe; nigba akoko ti o bere si ni tan ka ori enikan ni o wa to si je pe erongba ni pe ohun nikan ni yoo dojuko gbogbo agbaye, ti enikan soso yi ba wa gba ida mu to wa dojuko gbogbo aye - mo fi Olohun bura – o s’owon ki iru eni be o sonu, mo wa ri ni arikari pe ododo ni yio fi ara re han pelu eyikeyi ona ti yio se dede re, se e ko ri pe awon “NASARA” won kii ko lati lo ida l’ekookan ni ibamu si ohun ti “SHARILAMONI” " شارلمان" se fun awon idile “AS-SAKSUN” " السكسون" . Ni temi o, ko si ohun to kan mi bi ododo tan ka pelu ida tabi pelu ede tabi pelu eyikeyi ohun miran, kafi ododo sile ki owoja re ma tan ka pelu fifenu so tabi pelu kiko o sinu iwe iroyin, ki a fi sile ko mo gbiyanju n so, ko mo ja n so pelu owo re, ese re ati ekanna re, nitori pe ko ni yepere nkan kan ayafi ohun ti o ba l’eto si ki won o yepere re..."


AWON OFIN ISLAM TAKO LILE MONI PELU AGBARA

Dajudaju esin islam, esin ike, aanu ati iranlowo ni, eleyi to n pepe lo si ibi titako ailaanu ati ilekoko moni, leyi to n pepe lo si ibi ki koose ojise esin alaafia ti Olohun so nipa re pe:
" فَبِمَا رَحْمَةٍ مِّنَ اللَّهِ لِنتَ لَهُمْ ۖ وَلَوْ كُنتَ فَظًّا غَلِيظَ الْقَلْبِ لَانفَضُّوا مِنْ حَوْلِكَ." آل-عمران:159.
ITUMO: (Nitori aanu a ti odo Olohun Allahu, ni iwo fi ro fun won, ibasepe o je oniwa buburu (ati) olokan lile ni won ko ba ti tuka kuro lodo re) Aali-Imron 159.
Awon eko Islam nse wa loju oyiyin sibi ike, aanu ati igbarata fun gbogbo awon ole alaini, ojise Olohun – ki ike ati ola Olohun mo ba – so pe:
 " الراحمون يرحمهم الرحمن، ارحموا من في الأرض يرحمكم من في السماء" رواه الترمذي
ITUMO: ‘ Awon olukeni Olohun Oba Onike yoo ke won, e ma ke awon to nbe lori ile, eni to n nbe ni sanmo yo ma ke yin’ Tirimisi lo gba wa.
Koda ike ati aanu esin Islam tun tatapo de odo awon eranko na, pelu okunfa ike awon eranko ati sise daada si won ni okunrin kan fi ri aforijin to si wo alujanna; ojise Olohun – ki ike ati ola Olohun mo ba – so pe:
 " بينما رجل يمشي بطريق اشتد علــيه العطش، فوجد بئرا فنزل فيهــــــــا فشرب، ثم خرج فإذا كلب يلهث يأكل الثرىمن العطشن فقال الرجل: لقد بلغ هذا الكلب من العطش مثل الذي قد بلغ مني فنزل البئر فمل خفه ماء ثم أمسكه بفيه حتى رقي، فسقى الكلب، فشكر الله له، فغفر له" قالوا: يا رسول الله، إن لنا في البهائم أجرا ؟ فقال : " في كل كبد رطبة أجر" متفق عليه
ITUMO: ‘ Ara okunrin kan rin lo, ongbe ba bere si ni gbe gan, o wa ri kanga kan, o si bo sinu re, o si mu omi, leyin na o bo s’ita, o wa ri aja kan ti o yo ahon sita lelele ti npon ile la lati ara ongbe ti ngbe, okunrin yi wa so pe: A je pe ongbe aja yi ti de gongori irufe ongbe to ngbe mi naa, lo ba sokale pada s’inu kanga, o si fi bata re bu omi, o si fi enu di bata na mu tito fi bo sita ninu kanga, o si fun aja na ni omi mu, pelu eleyi Olohun se aforijin ese re fun” Won ni: Iwo ojise Olohun, se esan nbe fun wa lara awon eran-osin ni? O si so fun won pe: “ gbogbo ohun ti eniyan ba se fun eniti ri nira lo lesan”.

Pelu sise aburu si awon eranko ati ailaanu won ni obirin kan fi ri ibinu Olohun to si wo ina, ojise Olohun – ki ike ati ola Olohun mo ba – so pe:
"دخلت امرأة النار في هرة حبستها حتى ماتت فلا هي اطعنتها وسقتها ولا هي تركتها تأكل من خشاش الأرض "
ITUMO: ‘ Obirin kan wo ina lati ara olongbo to de mole titi o fi ku, ko fun lonje je, ko fun lomimu, bakanna ni ko si tu sile lati lo je ninu awon nkan ti nbe lori ile’
Awon itosona anabi alaponle to n pepe lo sibi sise daada ati sisaanu awon eranko po gan, nigba to ba je pe eleyi ni ike islam si awon eranko, ki wa ni isesi re si omoniyan ti olohun gbe ola fun lori gbogbo awon eda re to si se aponle re.

AWON ETO OGUN JIJA NINU ISLAM PELU AWON TO N NBA JA’GUN, O NSE ALAYE DEEDE ISLAM ATI TITAKO ABOSI SISE

Ogun jija ninu islam ki i se pelu ifenu awon musulumi, ohun ti ntoka si eleyi ni gbigbajumo awon musulumi nibi opolopo ninu awon imo ati imo-ijinle gege bi imo isiro, iwosan, imo irawo, imo igba ati asiko, imo oko wiwa, ile kiko, sise nkan loso ati awon abala miran ninu imo. Sugbon, won ko ni akolekan nipa pipese awon irinse ogun jija, ati lilo si ibi imudagba soke ba, asise si ni eleyi je lai si iyemeji nibe. Ninu ohun to je oranyan ni pe ki won o ronu nipa ipese awon ota lori won lati se aburu, ijamba le won lori, bakanna si ni lati tan ka ibaje si ori ile. Itumo iderubani ti wa ninu “Alqurani” ni bi oro Olohun to so pe:
وَأَعِدُّوا لَهُم مَّا اسْتَطَعْتُم مِّن قُوَّةٍ وَمِن رِّبَاطِ الْخَيْلِ تُرْهِبُونَ بِهِ عَدُوَّ اللَّهِ وَعَدُوَّكُمْ" الانفال:60.
ITUMO: (E pese ohun ija ti e ba ni agbara re lori won ni si so esin mo le lati deru ba awon ota Olohun ati ota yin) Anfali 60.
Eyi ni o lola ju ni odiiso ati ohun ija ti o le koko ti yio mu itumo iberu fun awon miran nibi ima se atako oni deede ti npepe alaafi ati eyi to waye ninu “Alqurani Alaponle”, eyi to n tumo ohun ideru ba ota lai se ero ikoja aala lori dukia omoniyan, ati imo fi aburu kan won ati awon ikan ni won.
Dajudaju “Solahudeen” eni tori aranse o ma nse amojuto awon ti won ko loju ogun, o ma nbe won wo, o ma nfun won lomin mu, o ma nsunkun
lori awon isesi tole koko ti nsele si won lai gbero re. Dajudaju ogun jija lodo awon musulumi kii se lati fi ba ile je, abi lati ma duunu latara siso awon eniyan di Idakuda, ko je nkankan ju pe lati fi dekun abosi sise, lati fi tan iwa deede ati ifokanbale ka si awujo.
Ipile ajose ninu islam pelu awon awujo miran ni alaafia ati ifenuko lori igbe aye alafia. Sugbon esin Islam se ogun jija lofin, o si pase re ani awon isesi marun:
1. Ni akoko idabobo emi, araale ati ilu eni: Olohun so bayi pe:
 " وَقَاتِلُوا فِي سَبِيلِ اللَّهِ الَّذِينَ يُقَاتِلُونَكُمْ وَلَا تَعْتَدُوا ۚ إِنَّ اللَّهَ لَا يُحِبُّ الْمُعْتَدِينَ " البقرة:190
ITUMO: (Ki ema ba won ja si oju ona Olohun(Allah) awon eni to ngbo gun si yin, sugbon ki e ma se rekoja ala, dajudaju Olohun ko feran awon olurekoja ala). Al-baqoroh 190.
2. Ni akoko idawo abosi awon alabosi duro: Eleyi ni nso ogun jija ninu islam di jije eniyan daada, pelu oro Olohun to so bayi pe:
" وَمَا لَكُمْ لَا تُقَاتِلُونَ فِي سَبِيلِ اللَّهِ وَالْمُسْتَضْعَفِينَ مِنَ الرِّجَالِ وَالنِّسَاءِ وَالْوِلْدَانِ الَّذِينَ يَقُولُونَ رَبَّنَا أَخْرِجْنَا مِنْ هَٰذِهِ الْقَرْيَةِ الظَّالِمِ أَهْلُهَا وَاجْعَل لَّنَا مِن لَّدُنكَ وَلِيًّا وَاجْعَل لَّنَا مِن لَّدُنكَ وليا واجعلنا من لدنك نَصِيرًا" النساء: ٧٥.
ITUMO: (e ase yin ti enyin ko fi jagun si oju ona Olohun ati (fun) awon alai lagbara ninu awon okunrin ati awon obirin ati awon omode, awon ti nwipe: Oluwa wa; mu wa jade ninu ilu yi ti awon ara inu re je alabosi, ki o si fun wa ni oluranlowo kan lati odo Re). Al-Nisai 75.
3. Ni akoko ija nba adeun ati aimuleri ati majemu se: Olohun so bai pe:
" وَإِن نَّكَثُوا أَيْمَانَهُم مِّن بَعْدِ عَهْدِهِمْ وَطَعَنُوا فِي دِينِكُمْ فَقَاتِلُوا أَئِمَّةَ الْكُفْرِ ۙ إِنَّهُمْ لَا أَيْمَانَ لَهُمْ لَعَلَّهُمْ يَنتَهُونَ* أَلَا تُقَاتِلُونَ قَوْمًا نَّكَثُوا أَيْمَانَهُمْ وَهَمُّوا بِإِخْرَاجِ الرَّسُولِ وَهُم بَدَءُوكُمْ أَوَّلَ مَرَّةٍ ۚ أَتَخْشَوْنَهُمْ ۚ فَاللَّهُ أَحَقُّ أَن تَخْشَوْهُ إِن كُنتُم مُّؤْمِنِينَ " التوبة: ١٢ - ١٣
ITUMO: (Ti won ba ru ibura won, leyin ti won ti se adehun ti won si tun fi enu abuku nkan esin yin, nigbana e ba awon olori alaigbagbo jagun, dajudaju awon eleyi je ala la ni adehun nitori ki won le jawo. * Kini se ti e ko ni ba jagun, awon enia kan ti nwon ru ibura won, ti nwon si ngbero lati le ojise jade, awon wonyi si ni won koko ru ibura, Eo beru won bi? Olohun lo ni eto pe ki e beru Re, ti enyin ba je onigbagbo ododo). At-taubah 12-13.
4. Ni akoko iko olote leko, awon ti nwon njade kuro ninu ijo awon musulumi, ti won si ko deede ati atunse; olohun so bayi pe:
" وَإِن طَائِفَتَانِ مِنَ الْمُؤْمِنِينَ اقْتَتَلُوا فَأَصْلِحُوا بَيْنَهُمَا ۖ فَإِن بَغَتْ إِحْدَاهُمَا عَلَى الْأُخْرَىٰ فَقَاتِلُوا الَّتِي تَبْغِي حَتَّىٰ تَفِيءَ إِلَىٰ أَمْرِ اللَّهِ ۚ فَإِن فَاءَتْ فَأَصْلِحُوا بَيْنَهُمَا بِالْعَدْلِ وَأَقْسِطُوا ۖ إِنَّ اللَّهَ يُحِبُّ الْمُقْسِطِينَ " الحجرات: ٩
ITUMO: (Atipe ti egbe meji ninu awon onigbagbo ododo ba nba ara won ja, e se atunse larin awon mejeeji. Bi okan ninu won ba koja ala lori ikeji, e ba eyi ti o koja ala ja titi yio fi seri wa sibi ase Olohun, ti o ba si seri e se atunse larin awon mejeeji pelu deede ati dogbandogba. Dajudaju Olohun feran awon oluse-dogbandogba). Al-Hujuroot 9.
5. Ni akoko idabo bo esin ati iso kuro ku nibi aburu awon alaburu enia awon ti won duro niduro adinagba ogun si oju ona isalaye ofin Olohun fun awon enia, abi ti nwon nfi iya je awon olugbagbo pelu, abi ti nwon ndi awon ti nwon ngbero lati wole sinu re lona, nitoripe esin islam je ipepe fun gbogbo aye ti kii se fun awon ijo kan ti ase adayanri re, bi kii se pe o nbe fun gbogbo enia lati gbo nipa re ati lati mo nipa ohun ti o ko sinu ninu oore ati deede larin gbogbo eda.
Sugbon awon ogun ti oje ti imunisin ati lilo owo-agbara lati je gaba lori eto awon omo enia, tabi ogun igbesan eleyi ti abayori re ma npa ilu sofo tabi so ilu di ahoro, tabi ogun fifi agbara han, ati iseyanran, ati igberaga pelu agbara, gbogbo iru ogun bayi ni esin islam lodi si, nitoripe ogun jija ninu islam tori ti Olohun(Allahu) ni ati nitori gbigbe oro re ga, kii se nitori ifeenu omo enia abi ti rirankan ile-aiye; Olohun so bayi pe:
وَلَا تَكُونُوا كَالَّذِينَ خَرَجُوا مِن دِيَارِهِم بَطَرًا وَرِئَاءَ النَّاسِ " الأنفال: ٤٧ "
ITUMO: (E ma se dabi awon eni ti nwon jade ni ile won niti tori igberaga ati karimi). Al’anfaal 47.

 


AWON OFIN OGUN JIJA NINU ISLAM

Pelu pe islam se ogun jija ni eto nitori awon laluri kan si meji, bee naa lofi lele awon ofin ati eko lori ogun jija; ojise Olohun – ki ike ati ola Olohun mo ba – so pe:
" اغزوا باسم الله في سبيل الله، قاتلوا من كفر بالله، اغزوا ولا تغلوا ولا تمثلوا ولا تقتلوا وليدا "
ITUMO: ‘ E ma ja pelu oruko Olohun si ojuona Olohun, eba awon ti won se keferi si Olohun ja, e ma ja si ojuona Olohun, e ko gbodo se abosi, e ko gbodo tu okun adeun, e ko gbodo ge eya-ara awon ti e ba pa sogun, e ko si gbodo pa awon omode ’. Muslim lo gba a wa.
Abubakiri olododo – ki Olohun ba wa yonu si – eni ti o je arole akoko fun ojise Olohun – ki ike ati ola Olohun mo ba – so fun awon adari omo-ogun re nigbati o gbe won dide lo si oju ogun, mo fe so asoole mewa kan fun yin ki e bami se akiyesi won daada:
 " لا تخونوا، ولا تغلوا، ولا تغدروا، ولا تمثلوا، ولا تقتلوا طفلا صغيرا، ولا تقتلوا شيخا ولا امرأة، ولا تعقروا نخلا ولا تحرقوه، ولا تقطعوا شجرة مثمرة، ولا تذبحوا شاة ولا يقرة ولا بعيرا إلا لمأكلة، وسوف تمرون بأقوام قد فرغوا أنفسهم في الصوامع فدعوهم وما فرغوا أنفسهم له "
ITUMO: ‘ E ko gbodo dale, e ko gbodo se abosi nibi ere ogun, e ko gbodo yapa adehun, e ko gbodo ge orike awon ti e pa sogun, e ko gbodo pa omode, e ko gbodo pa agbalagba ati obirin, e ko gbodo ge igi-ope, e ko si gbodo sun ni ina, e ko si gbodo ge igi-eleso, e ko gbodo pa awon ewure, maalu tabi rakunmi ayafi eyi ti e o je, enyin yio re koja lara awon ijo kan ti won kora duro si aye ijosin won, e fi won sile lori oun ti won wa lori re“ Al-tobari.

 

IDAJO AWON TI WON KO LERU LOJU OGUN NINU ISLAM

Ko leto ninu ofin esin Isilamu lati fi iya je awon eru ti won lo logun, tabi lati yepere won, tabi lati se aburu si won, tabi lati si n won mole – nibi kikodi won nibi ounje ati mimu ti won yio fi ku – fun oro Olohun to so bayi pe:
وَيُطْعِمُونَ الطَّعَامَ عَلَىٰ حُبِّهِ مِسْكِينًا وَيَتِيمًا وَأَسِيرًا * إِنَّمَا نُطْعِمُكُمْ لِوَجْهِ اللَّهِ لَا نُرِيدُ مِنكُمْ جَزَاءً وَلَا شُكُورًا " الإنسان: ٨ - ٩
ITUMO: (Atipe won yoo mo fun awon alaini ati awon omo orukan ni onje ti awon na si nife sii je ati awon ti won wa loko eru.* won a si ma sope: Dajudaju awa ko tori kinikan fun nyin ni onje je bikose lati wa ojure Olohun, awa ko wa esan tabi idupe kan ni odo nyin Al-Insaan 8-9.
Eleyi je aponle fun won, aanu ati sise daada si won. Eleyi ni “Baba azeez omo Umaeri to je omo iya musa ibinu umaeri” to so pe:
" كنت في الأسرى يوم بدر فقال رسول الله صلى الله عليه وسلم استوصوا بالأسارى خيرا، وكنت في نفر من الأنصار فكانوا إذا قدموا غذاءهم وعشاءهم أكلوا التمر وأطعموني البر لوصية رسول الله صلى الله عليه وسلم " الطبراني
ITUMO: Mo nbe ninu awon ti won mu leru loju ogun “badiri” ojise Olohun – ki Olohun ba wa yonu si – wa so pe: “ Emaa se daada si awon ti e mu leru lo ju ogun” arakunri sope: ohun wa ninu awon iko omo ogun “ Ansooru " ti won ba gbe onje osan ati ti ale won de, won yio je eso tamuru won yio si fun emi ni jero je, nitori asoole ojise Olohun – ki ike ati ola Olohun mo ba – “ “Tobarooni” lo gba wa.
O se wa loju kokoro ati oju oyinyin lori titu won sile; ojise Olohun – ki ike ati ola Olohun mo ba – so pe:
" فكوا العاني، يعني: الأسير، وأطعموا الجائع، وعودوا المريض " صحيح البخاري
ITUMO: ‘ E ma tu okun l’orun awon ti e ba mu l’eru loju ogun, e ma fun awon ti ebi npa ni onje je, ki e si ma se abewo awon alaisaa” Sohihu bukhori.

 

IPO AWON TI A BORI WON ATI ILU WON LO OGUN

A ko gbodo gba aso iyi ni ara wo, a ko gbodo ko dukia won, a ko gbodo fi abuku kan aponle won, a ko gbodo foju kere won, a ko gbodo je ilu won run, a ko gbodo kodi sise itoju won, a ko gbodo gbesan lara won, bi kii se pe a o ma se daradara si won, a o si ma pase daada fun, a o ma ko iwa ibaje; Olohun to so bayi pe:
" الَّذِينَ إِن مَّكَّنَّاهُمْ فِي الْأَرْضِ أَقَامُوا الصَّلَاةَ وَآتَوُا الزَّكَاةَ وَأَمَرُوا بِالْمَعْرُوفِ وَنَهَوْا عَنِ الْمُنكَرِ ۗ وَلِلَّهِ عَاقِبَةُ الْأُمُورِ" الحج: ٤١
ITUMO: (Awon na ni eniti o je pe bi A ba gba won laaye ni ori ile, won o ma gbe irun duro won o si ma yo saka owo won, won o si ma ko enia ni rere, won o si ko buburu fun enia, atipe atunbotan gbogbo alamori t'Olohun ni). Al’Hajj 41.
Won ni ominira labe ijoba isilamu lati ma se esin won lai ni mu ifunpinpin ba won rara, a ko gbodo da awon aaye ijosin won wo lule, a ko gbodo wo awon agbelebu won.
Eri lo lori eleyi ni adeun ti “Umor” – ki Olohun ba wa yonu si –
se fun awon ara ile “المقدس” (Jerusalem) nigbati o wo ibe :
 )بسم الله الرحمن الرحيم. هذا ما أعطى عبد الله عمر بن الخطاب أمير المؤمنين أهل المقدس من أمان: أعطاهم أمانا على أنفسهم وأموالهم وكنائسهم وصلبانهم.... ولا يكرهون على دينهم ولا يضار أحد منهم...(
ITUMO: “ Mo bere pelu oruko Olohun Oba ajoke aye Asake orun. Eleyi ni ohun ti Umor olori awon musulumi fun awon ara ile ‘moqdisi” ninu ifayabale; o fun won ni ifayabale lori emin won, ati dukia won, ati awon ile ijosin won pelu awon agbelebu won....Won ko ni jewon nipa lori esin won, won ko si ni konira ba eni kankan ninu won..” Nje itan jeri si iru deede ati isamojukuo bayi lodo awon olubori ilu kan lori awon ti won bori won saaju eleyi? Pelu pe “Umor” – ki Olohun ba wa yonu si – ni ikapa lati kaa ohun nto ba fe fun won ninu awon mojemu, a mo o je ni deede olu mu ofin Olohun se lori gbogbo nkan.
Won tun ni ominira nibi jije ati mimu leyi ti esin won se ni eto fun won ninu awon ohun-jije ati ohun-mimu, won ko gbodo pa awon elede won, won ko gbodo da awon oti won nu, ati nibi ohun to nii se pelu awon alamori eto-ilu, gege bi awon oro nipa fiferaeni, kikoraeni sile, ati awon ajosepo nibi owo, won ni ominira lati se ohun to wu won lati se amulo ohun ti nbe lodo won ni adiokan to je oun bowo fun lodo won.


IPO AWON TI KI SE MUSULUMI NINU ILU-ISLAM

Eni ti kii se ara awon musulumi ninu awon ti awon ba ni adeun pelu won, won kogbodo se abosi sise pelu won, won ko si gbodo mu adinku ba awon eto won, won kosi gbodo se aburu pelu won, Olohun to so bayi pe:
" لَّا يَنْهَاكُمُ اللَّهُ عَنِ الَّذِينَ لَمْ يُقَاتِلُوكُمْ فِي الدِّينِ وَلَمْ يُخْرِجُوكُم مِّن دِيَارِكُمْ أَن تَبَرُّوهُمْ وَتُقْسِطُوا إِلَيْهِمْ ۚ إِنَّ اللَّهَ يُحِبُّ الْمُقْسِطِينَ " الممتحنة: ٨
ITUMO: (Olohun ko ko fun nyin nipa awon eniti wo ko ba yin jagun lori esin, ti won ko si le yin jade kuro ninu ile yin, pe ki e ma se daradara pelu won, ki esi ma deede si won. Dajudaju Olohun feran awon oluse deede). Al’Mumtahinah 8
Ati fun oro ojise Olohun– ki ike ati ola Olohun mo ba – to so pe:
" ألا من ظلم معاهدا، أو انتقصه، أو كلفه فوق طاقته، أو أخذ منه شيئا بغير طيب نفس، فأنا حجيجه يوم القيامة " أبو داود الصحيحة.
ITUMO: “ E teti gbo o, eni ti o ba sabosi enikan ti a ti gba adeun lowo re nilu Isilamu, a bi o yepere re, a bi o la ohun toju agbara re lo boo lorun, a bi o gba dukia kan lowo re ti inu re ko si dun si, emi ni maa je olutako irufe enibe lojo igbende ” Abu daud.
Esin Isilamu pepe si biba won se po pelu daada, fife dada fun won, ati sise oju kokoro ohun ti yio se won ni anfani fun won. Lati odo “Anas” – ki Olohun ba wa yonu si – :
" أن غلاما يهوديا كان يخدم النبي صلى الله عليه وسلم فمرض فقال النبي صلى الله عليه وسلم لأصحابه: " اذهبوا بنا إليه نعوده فأتوه. وأبوه قاعد على رأسه. فقال له رسول الله صلى الله عليه وسلم: " قل: لا إله إلا الله أشفع لك بها يوم القيامة" فجعل الغلام ينظر إلى أبيه، فقال له أبوه: انظر ما يقول لك أبو القاسم فقال: أشهد أن لا إله إلا الله وأشهد أن محمدا رسول الله، فقال رسول الله صلى الله عليه وسلم: " الحمد لله الذي أنقذه من نار جهنم " صحيح ابن حبان
ITUMO: “ omo-okunrin kan to je “Yehudi” ti ma nse boyi sin annabi – ki ike ati ola Olohun mo ba – saare, ojise Olohun– ki ike ati ola Olohun mo ba – wa so pe: E mu wa lo si odo re ka lo se abewo re, won wa lo sibe. Baba re si nbe ni eni to duro si igberi re, ojise Olohun– ki ike ati ola Olohun mo ba – wa so fun u pe: “wi gbolohun LA ILAHA ILLA ALLAH ki nsipe re lojo igbende” omo na wa bere si ni wo oju baba re, baba re wa so fun pe: woye si ohun ti baba qosim nso fun o; leyinna loba sope: Ashadu anlaa ilaha illa Allah, wa ashadu anna Muhammadan rosuulu Lahu. Ojise Olohun– ki ike ati ola Olohun mo ba – wa so pe:” ope ni fun Olohun to la kuro ninu ina jahannamo ” Sohihu Ibnu Hibaan.
Bakanna lori lati odo Abdulloh omo Amru” pea won ara le re pa ewure, nigbati ode sile o so fun won pe:
" أهديتم لجارنا اليهودي أهديتم لجارنا اليهودي، سمعت رسول الله صلى الله عليه وسلم يقول: ما زال جبريل يوصيني بالجار حتى ظننت أنه يورثه" الترمذي.
ITUMO: “ Nje e ti fun alamuleti wa tii se yehudi bi, nje e ti fun alamuleti wa tii se yehudi bi, mo gbo ti ojise Olohun – ki ike ati ola Olohun mo ba – so pe: Jibirilu o ye ko gbo ni eni ti n pamilase sise daada si alamuleti, titi mo fi nlero pe yio jogun re “ At-Tirimisi.


AWON OFIN IPILE ISILAMU NSE IFIRINLE ALAFIA TO JE TI DEEDE.

Isilamu je esin to n pepe si:
1. Igbe titobi fun emi omo-enia, emi je ohun pataki oun owo, oun iyebiye ninu islam, ti siso re kuro ni aburu je oun pataki, tori eleyi ni won fi se gbigbesan emin pipa leto ninu islam, pipa enito ba momo pa emi miran je oranyan sugbon eni to pa elomiran pelu asise, idajo eni be ninu islamu ni pe erufe enibe yio san owo eje ta n pe ni “DIYA” fun awon molebi enito pa ni ona asise, owo je owo-ijiro fun inira to to de ba awon enia be. Ti ko ba ni ikapa lati san wo naa, yio gba awe osu meji te lera won, ti ko ba wa kapa be, yio bo awon alaini ogota kuro loko eru. Itanran yii je ijosin ti irufe eni topa emi miran yoo fi sunmo Olohun lati wa ni Alaforijin fun ese re eleyi to se lai gbero re, iyen ko si je nkankan bi kii se lati se iso ati idaabobo fun emi kuro nibi aburu ati fifi sere, ati lati je ideru bani fun awon olukoj ala kuro nibi wiwu iwa ese pipa enia, nitoripe eni ti o mo pe won yio pa ohun ti ohun ba pa emi miran, yio kora duro, yio tun jawo kuro nibi aburu. Ti ijiya eni to ba pa enia ko ba je pipa ni, kikora ro nibi aburu ati sise aburu si emi elomiran ko le je oun ji naa si ni awujo. Eleyi je oun iso ati idabobo lori omo-enia; Olohun so bayi pe:
" وَلَكُمْ فِي الْقِصَاصِ حَيَاةٌ يَا أُولِي الْأَلْبَابِ لَعَلَّكُمْ تَتَّقُونَ " البقرة:179.
ITUMO: (Isemi nbe fun yin ninu igbesan, enyin ti eni laakaye, ki e ba le je eniti yoo beru Olohun). Al’Baqoroh 179.
Islam o si gba tito pelu awon ijiya ile aye nikan fun ento bapa emi miran, paapaa o ti seto iya to le koko fun erufe enibe ni ojo ikehin; Olohun so bayi pe:
" وَمَن يَقْتُلْ مُؤْمِنًا مُّتَعَمِّدًا فَجَزَاؤُهُ جَهَنَّمُ خَالِدًا فِيهَا وَغَضِبَ اللَّهُ عَلَيْهِ وَلَعَنَهُ وَأَعَدَّ لَهُ عَذَابًا عَظِيمًا " النساء: ٩٣
ITUMO: (Eni ti o ba si pa onigbagbo ododo kan niti amoomo pa, nigbana esan re ni ina jahanamu; yio se gbere ninu re; Olohun yio si binu si, yio si se ibi le, osi ti pese iya ti otobi lee fun). Al’Nisaai 93.

2. Esin islamu ri gbogbo omo-enia si bakanna ni ipile siseda won, ati didagba soke won, ako ati abo won; Olohun so pe:
" يَا أَيُّهَا النَّاسُ اتَّقُوا رَبَّكُمُ الَّذِي خَلَقَكُم مِّن نَّفْسٍ وَاحِدَةٍ وَخَلَقَ مِنْهَا زَوْجَهَا وَبَثَّ مِنْهُمَا رِجَالًا كَثِيرًا وَنِسَاءً ۚ وَاتَّقُوا اللَّهَ الَّذِي تَسَاءَلُونَ بِهِ وَالْأَرْحَامَ ۚ إِنَّ اللَّهَ كَانَ عَلَيْكُمْ رَقِيبًا " النساء: ١
ITUMO: (Mo pe enyin enia! E beru Oluwa yin, Eniti o seda yin lati ara enikan soso, O si seda aya re lati ara re, O si tan opolopo okunrin ati obirin kale lati ara awon mejeeji, ki e si beru Olohun, Eniti e fi mbe ara yin ati okun ibi, dajudaju Olohun je oluso lori yin). Al’Nisaai 1.
Ojise Olohun – ki ike ati ola Olohun mo ba – so pe:
" الناس بنو آدم، وآدم خلق من تراب " رواه أحمد
ITUMO: “ Awon omo-enia omo “Aadamo” ni won nse, won si seda “Aadamo” latara iyepe” Ahmod lo gba wa.
Lori eleyi ti islamu fi rinle, gbogbo omo-enia – ni iwoye si ofin islam – ni won se deede ara won nibi ominira; “Umoru omo Al’khottob” – ki Olohun ba wa yonu si – ti se atupale akomona yi lati ogorun odun merinla, o so pe:
" متى استعبدتم الناس وقد ولدتهم أمهاتهم أحرارا"
(سيرة عمر لابن الجوزي، ابن عبدالحكم في: فتوح مصر)
ITUMO: “ nigbawo ni eso awon omo enia di eru, to si je pe awon iya won bi won ni omoluabi “ (Itan Umaru ti ibnu jauzy, fun ibnul’hakam ninu “ futuhu misro”.

3. Fifi esin ododo kan soso rinle, esin kan soso lati odo olohun, lati igba aye “Aadam” – ki ola Olohun moo ba – titi de ori ikeyin awon annabi ati awon ojise “Muhammad” – ki ike ati ola Olohun mo ba –, gbogbo awon annabi pata esin won okan soso ni, ohun na ni ki a mu Olohun lokan ati fifi ijosin fun Olohun nikan, ni ibamu si ofin olohun to so kale, tii se imiisi lati odo Olohun Oba to gbongbo Oba to ga ju. Olohun so pe:
" شَرَعَ لَكُم مِّنَ الدِّينِ مَا وَصَّىٰ بِهِ نُوحًا وَالَّذِي أَوْحَيْنَا إِلَيْكَ وَمَا وَصَّيْنَا بِهِ إِبْرَاهِيمَ وَمُوسَىٰ وَعِيسَىٰ ۖ أَنْ أَقِيمُوا الدِّينَ وَلَا تَتَفَرَّقُوا فِيهِ " الشورى: ١٣
ITUMO: (O se lofin fun yin ninu esin ohun ti o pa lase fun “Nuhu” ati eyi ti a fi ranse si o ati eyi ti a so asotele re fun “Ibrahima” ati “Musa” ati “Isa”, pe ki e gbe esin duro ati pe ki e ma se pin yeleyele lori re). Al’Shuuro 13.
Olohun tun so bayi pe:
" إِنَّا أَوْحَيْنَا إِلَيْكَ كَمَا أَوْحَيْنَا إِلَىٰ نُوحٍ وَالنَّبِيِّينَ مِن بَعْدِهِ ۚ وَأَوْحَيْنَا إِلَىٰ إِبْرَاهِيمَ وَإِسْمَاعِيلَ وَإِسْحَاقَ وَيَعْقُوبَ وَالْأَسْبَاطِ وَعِيسَىٰ وَأَيُّوبَ وَيُونُسَ وَهَارُونَ وَسُلَيْمَانَ ۚ وَآتَيْنَا دَاوُودَ زَبُورًا * وَرُسُلًا قَدْ قَصَصْنَاهُمْ عَلَيْكَ مِن قَبْلُ وَرُسُلًا لَّمْ نَقْصُصْهُمْ عَلَيْكَ ۚ وَكَلَّمَ اللَّهُ مُوسَىٰ تَكْلِيمًا * رُّسُلًا مُّبَشِّرِينَ وَمُنذِرِينَ لِئَلَّا يَكُونَ لِلنَّاسِ عَلَى اللَّهِ حُجَّةٌ بَعْدَ الرُّسُلِ ۚ وَكَانَ اللَّهُ عَزِيزًا حَكِيمًا " النساء: ١٦٣ - ١٦٥
ITUMO: (Dajudaju A ranse si o gegebi A ti ranse si “Nuha” ati awon annabi lehin re, A si tun ranse si “Ibrahima” ati “Ismaila” ati “Isiaka” ati “Yakuba” ati awon aromodomo, ati “Isa” ati “Ayuba” ati “Yunusa” ati “Haruna” ati “Sulaimana”, A si fun “Dauda” ni sabura. * Ati awon ojise ti a ti da oruko won fun o siwaju, ati awon ojise ti a ko daruko won fun o, atipe Olohun ba musa soro ni oro paapa. * Awon ojise je oni fun ni niro-idunnu ati oluse-ikilo, nitori ki awijare ma se ma be fun awon enia lodo Olohun lehin riran awon ojise si won, Olohun je oba alagba oba ojogbon). Al’Nisaai 163-165.
Paapa ofin islam ti la oju-ona kan kale lati fi ma se idajo lori iwa eleyameya ati pinpin yeleyele ti o si bu enu-ate lu, o si tun fa gile iwa ibaraeni ja, sise keeta, iwa-ikorira laarin awon omo-enia pelu sise gbigba gbogbo awon ojise gbo lododo ati awon tira to so kale lati sanmo ti o ti gbawaju ninu awon origun igbagbo to je ti ipile ninu islamu, Olohun so bayi pe:
" قُولُوا آمَنَّا بِاللَّهِ وَمَا أُنزِلَ إِلَيْنَا وَمَا أُنزِلَ إِلَىٰ إِبْرَاهِيمَ وَإِسْمَاعِيلَ وَإِسْحَاقَ وَيَعْقُوبَ وَالْأَسْبَاطِ وَمَا أُوتِيَ مُوسَىٰ وَعِيسَىٰ وَمَا أُوتِيَ النَّبِيُّونَ مِن رَّبِّهِمْ لَا نُفَرِّقُ بَيْنَ أَحَدٍ مِّنْهُمْ وَنَحْنُ لَهُ مُسْلِمُونَ " البقرة: ١٣٦
ITUMO: (E wipe: Awa gba Olohun gbo, ati ohun ti won so kale fun wa ati ohun ti won so kale fun “Ibrahima”, “Ismaila”, “Isiaka”, :Yakuba” ati awon aromodomo; ati ohun ti afi fun Musa ati Isa ati fun awon Annabi lati odo Olohun won, awa ko ya okankan soto ninu won awa si je musulumi (eniti o ju ara sile fun olohun). Al’Baqoroh 136.
Al’quraani fi rinle fun Musa– ki ike ati ola Olohun mo ba – olubasoro Olohun, pe eni abiyi ni i se, alasunmo Olohun si ni; Olohun so pe:
" يَا أَيُّهَا الَّذِينَ آمَنُوا لَا تَكُونُوا كَالَّذِينَ آذَوْا مُوسَىٰ فَبَرَّأَهُ اللَّهُ مِمَّا قَالُوا ۚ وَكَانَ عِندَ اللَّهِ وَجِيهً " االاحزاب:69.
ITUMO: (Eyi enia ti e gbagbo ni ododo, e ma se da gege bi awon eni ti o ko inira ba Musa, ti Olohun si we e mo kuro ninu ohun abuku ti won so si. Dajudaju Musa je eni abiyi lodo Olohun). Al’Ahzaab 69.
Bakanna otun fi rinle pe “At-taorata” ti won sokale fun Musa wipe imona ati imole ni oje; Olohun so bayi pe:
" إِنَّا أَنزَلْنَا التَّوْرَاةَ فِيهَا هُدًى وَنُورٌ ۚ يَحْكُمُ بِهَا النَّبِيُّونَ الَّذِينَ أَسْلَمُوا لِلَّذِينَ هَادُوا وَالرَّبَّانِيُّونَ وَالْأَحْبَارُ بِمَا اسْتُحْفِظُوا مِن كِتَابِ اللَّهِ وَكَانُوا عَلَيْهِ شُهَدَاءَ ۚ فَلَا تَخْشَوُا النَّاسَ وَاخْشَوْنِ وَلَا تَشْتَرُوا بِآيَاتِي ثَمَنًا قَلِيلًا ۚ وَمَن لَّمْ يَحْكُم بِمَا أَنزَلَ اللَّهُ فَأُولَٰئِكَ هُمُ الْكَافِرُونَ " المائدة: ٤٤
ITUMO: (Dajudaju Awa ti so At-taorata kale, onamo mbe ninu re ati imole, awon Annabi ti won gba fun Olohun won ndajo pelu re fun awon Yehudi ati awon olujosin won ati awon onimimo won pelu oun ti won mo ninu tira Olohun, ti won si nje eleri lori re, E mase beru awon enia, e beru Mi, e ma se fi igbadun die paro awon oro mi (aayaat) Mi. Eniti ko ba dajo pelu ohun ti Olohun so kale irufe awon eleyi je alaigbagbo). Al’Maida 44.
Atipe awon omo-israila ijo Musa– ki ike ati ola Olohun mo ba – ijo alaponle ni won, won si je olola ju awon ijo yoku lo ni asiko ; Olohun so bayi pe:
" يَا بَنِي إِسْرَائِيلَ اذْكُرُوا نِعْمَتِيَ الَّتِي أَنْعَمْتُ عَلَيْكُمْ وَأَنِّي فَضَّلْتُكُمْ عَلَى الْعَالَمِينَ " البقرة: ١٢٢
ITUMO: (Mo pe enyin omo-Israila! E se iranti ike Mi ti Mo se fun yin, dajudaju Emi ni mo da yin lola ju awon eda yoku lo). Al’Baqoroh 122.
Bakana ni Al’quraan ri Isa– ki ike ati ola Olohun mo ba – si annabi alaponle, o si je ase-Olohun ti o fi ranse si Maryam ;Olohun so bayi pe:
" إذْ قَالَتِ الْمَلَائِكَةُ يَا مَرْيَمُ إِنَّ اللَّهَ يُبَشِّرُكِ بِكَلِمَةٍ مِّنْهُ اسْمُهُ الْمَسِيحُ عِيسَى ابْنُ مَرْيَمَ وَجِيهًا فِي الدُّنْيَا وَالْآخِرَةِ وَمِنَ الْمُقَرَّبِينَ وَيُكَلِّمُ النَّاسَ فِي الْمَهْدِ وَكَهْلًا وَمِنَ الصَّالِحِينَ " آل عمران: ٤٥ - ٤٦
ITUMO: (Nigbati malaika wipe: Ire mariyama, dajudaju Olohun fun o ni iro-idunnu pelu gbolohun kan lati odo Re wa, enikan ti oruko re yio maa je “Masihu” Isa omo mariyama, ni abiyi ni yoo je ni aye ati ni orun, yio maa be ninu awon ti eni sunmo Olohun. * yio maa ba awon enia soro nigbati o wa ni omo ori-ite, ati nigbati o ba dagba yio si maa be ninu awon eni rere). Aali-imron 45-46.
O si tun ri iya re Maryam – ki alaafia Olohun mo ba – si eni ododo eni abiyi; Olohun so bayi pe:
"مَّا الْمَسِيحُ ابْنُ مَرْيَمَ إِلَّا رَسُولٌ قَدْ خَلَتْ مِن قَبْلِهِ الرُّسُلُ وَأُمُّهُ صِدِّيقَةٌ ۖ كَانَا يَأْكُلَانِ الطَّعَامَ ۗ انظُرْ كَيْفَ نُبَيِّنُ لَهُمُ الْآيَاتِ ثُمَّ انظُرْ أَنَّىٰ يُؤْفَكُونَ" المائدة: ٧٥
ITUMO: (Mosihu omo Mariyama ko je nkankan ju ojise lo, dajudaju awon ojise ti rekoja saaju re, iya re si je olododo. Awon mejeeji a ma je onje. Wo bi A ti se alaye awon amin Wa fun won lehinna tun wo bi won se ndadaparo lori olohun). Al’maidah 75.
Bakanna ni Aluquraani tun fi nrinle fun “Injiil” gege bi ose fi rinle fun “At-taorata” pe imona ati imole loje. Olohun so bayi pe:
"وَقَفَّيْنَا عَلَىٰ آثَارِهِم بِعِيسَى ابْنِ مَرْيَمَ مُصَدِّقًا لِّمَا بَيْنَ يَدَيْهِ مِنَ التَّوْرَاةِ ۖ وَآتَيْنَاهُ الْإِنجِيلَ فِيهِ هُدًى وَنُورٌ وَمُصَدِّقًا لِّمَا بَيْنَ يَدَيْهِ مِنَ التَّوْرَاةِ وَهُدًى وَمَوْعِظَةً لِّلْمُتَّقِينَ" المائدة: ٤٦
ITUMO: (Atipe Awa fi Annabi Isa omo Mariyama tele ipase won, ti o si je olumirinle awon ohun ti o ti siwaju re ninu At-taorata; A si fun u ni Injiila, imona mbe ninu re ati imole, ti o si je ifirinle nipa ohun ti o ti siwaju re ninu At-taorata, o si je imona ati isiti fun awon oluberu Olohun). Al’maidah 46.
O si tun fi rinle fun awon onigbagbo ododo ninu awon ti won tele Isa– ki ike ati ola Olohun mo ba – pe won je ijo onike alaanu; Olohun so bayi pe:
"ثُمَّ قَفَّيْنَا عَلَىٰ آثَارِهِم بِرُسُلِنَا وَقَفَّيْنَا بِعِيسَى ابْنِ مَرْيَمَ وَآتَيْنَاهُ الْإِنجِيلَ وَجَعَلْنَا فِي قُلُوبِ الَّذِينَ اتَّبَعُوهُ رَأْفَةً وَرَحْمَةً وَرَهْبَانِيَّةً ابْتَدَعُوهَا مَا كَتَبْنَاهَا عَلَيْهِمْ إِلَّا ابْتِغَاءَ رِضْوَانِ اللَّهِ فَمَا رَعَوْهَا حَقَّ رِعَايَتِهَا ۖ فَآتَيْنَا الَّذِينَ آمَنُوا مِنْهُمْ أَجْرَهُمْ ۖ وَكَثِيرٌ مِّنْهُمْ فَاسِقُونَ" الحديد: ٢٧
ITUMO: (Lehinna A fi opolopo awon ojise Wa tele oripa won, A si mu Isa omo Mariyama tele won A si fun ni tira Injiila, A si se aanu ati ike sinu okan awon eniti o tele tole injiila ati imo ni iyawo ohun ti won da sile funrara won lati wa ojurere olohun, A ko se e ni ofin fun won, sibesibe won ko so o bi o ti to ati bi o ti ye ki won so o. Nitorina A fun awon ti won gbagbo lododo ninu won ni esan won, sugbon opolopo ninu won je obileje). Al’hadiiid 27.
Nigbana o je oun oranyan lori gbogbo musulumi pe ki won ni igbagbo pelu gbogbo annabi ati ojise, ki won si ni igbagbo lododo pelu gbogbo tira ti won fun won ni imiisi re lati odo Olohun; Olohun so bayi pe:
" إِنَّ الَّذِينَ يَكْفُرُونَ بِاللَّهِ وَرُسُلِهِ وَيُرِيدُونَ أَن يُفَرِّقُوا بَيْنَ اللَّهِ وَرُسُلِهِ وَيَقُولُونَ نُؤْمِنُ بِبَعْضٍ وَنَكْفُرُ بِبَعْضٍ وَيُرِيدُونَ أَن يَتَّخِذُوا بَيْنَ ذَٰلِكَ سَبِيلًا * أُولَٰئِكَ هُمُ الْكَافِرُونَ حَقًّا ۚ وَأَعْتَدْنَا لِلْكَافِرِينَ عَذَابًا مُّهِينًا" النساء: ١٥٠ – ١٥١
ITUMO: (Dajudaju awon ti won ko gba Olohun gbo ati awon ojise Re ti won si ngbero lati se opinya laarin Olohun ati awon ojise Re ti won nsi wipe: Awa gba apakan gbo “ninu awon ojise” awa ko si gba apakan gbo; won si nfe lati mu oju-ona kan laarin “mejeeji” yi. * Awon wonyi ni alaigbagbo ni ododo; A si pese iya eleta elero le fun awon alaigbagbo). Al’Nisaai 150-151.
Bakanna otun je oranyan lati ma se aponle ati lati ma gbe titobi ati gbigbongbon fun awon ofin ati oju-ona ti won fi lele fun awon ijo won, ati inife ati ije omo-iya ati ije ololufe awon ti won ba pe won ni olododo ti won si gba won gbo siwaju ki won oo to gbe ojise-nla Muhammad – ki ike ati ola Olohun mo ba – dide; Olohun so bayi pe:
 " رَبَّنَا اغْفِرْ لَنَا وَلِإِخْوَانِنَا الَّذِينَ سَبَقُونَا بِالْإِيمَانِ وَلَا تَجْعَلْ فِي قُلُوبِنَا غِلًّا لِّلَّذِينَ آمَنُوا رَبَّنَا إِنَّكَ رَءُوفٌ رَّحِيمٌ" الحشر: ١٠
ITUMO: ("awon olugbagbo lododo yoo mo sope" ire Oluwa wa, forijin wa ati awon omo iya wa ti won gba iwaju wa ninu igbagbo ododo). Al’Hashru 10.
Atipe pelu gbigbe dide ojise nla – ki ike ati ola Olohun mo ba – ni won fi se ipekun awon annabi, ti imiisi lati sanmo si dopin; fun oro Olohun to so bayi pe:
" مَّا كَانَ مُحَمَّدٌ أَبَا أَحَدٍ مِّن رِّجَالِكُمْ وَلَٰكِن رَّسُولَ اللَّهِ وَخَاتَمَ النَّبِيِّينَ" الأحزاب: ٤٠
ITUMO: (Muhammadu ki i se baba enikankan ninu awon okunrin yin, sugbon o je ojise Olohun ati ipekun awon annabi). Al’Ahzaab 40.
Atipe on to sokale fun ninu ofin o ti gbogbo oun to gba iwajure ninu awon ofin re, o wa je dandan gbon pelu pipare yi ki a ma sise pelu ofin re – ki ike ati ola Olohun mo ba – ki a si gbe gbogbo ohun ti o ba yato si ninu awon ofin kale, kii se itumo pipare ni pe ki a pe awon ofin tosokale lati sanmo saaju re ni iro, bi kii se pe aini fi sise pelu pe agbodo ni igbagbo pelu re; Olohun so bayi pe:
"وَمَن يَبْتَغِ غَيْرَ الْإِسْلَامِ دِينًا فَلَن يُقْبَلَ مِنْهُ وَهُوَ فِي الْآخِرَةِ مِنَ الْخَاسِرِينَ" آل عمران: ٨٥
ITUMO: (Enikeni ti o ba tun wa esin kan yato si islamu, a ki yio gba a lowo re; ni ojo ikehin on yio si wa ninu awon eni-ofo). Aali-imron 85.
Ofin islamu wa nfe lodo awon olutele awon ofin miran to sokale lati sanmo, ki won o ni igbagbo pelu iru ohun ti awon musulumi ni gbagbo ninu re lori pipe gbogbo awon ojise ati awon annabi ni olododo, ati ini igbagbo pelu gbogbo awon tira to sokale lati sanmo leyi ti won mu imiisi re wa ba won; Olohun so bayi pe:
"فَإِنْ آمَنُوا بِمِثْلِ مَا آمَنتُم بِهِ فَقَدِ اهْتَدَوا ۖ وَّإِن تَوَلَّوْا فَإِنَّمَا هُمْ فِي شِقَاقٍ ۖ فَسَيَكْفِيكَهُمُ اللَّهُ ۚ وَهُوَ السَّمِيعُ الْعَلِيمُ" البقرة: ١٣٧
ITUMO: (ti won ba ni igbagbo ohun ti e gba gbo dajudaju won ti eni imona, sugbon ti won ba seri, dajudaju won won ti je iyapa, nitorina Olohun yio to o kuro nibi aburu won, olohun je oba Olugbo Olumo). Al’baqoroh 137.
Ofin islam o bopa bose kuro nibi pinpin yeleyele lodo awon oluyapa alagidi; Olohun so bayi pe:
" إِنَّ الَّذِينَ فَرَّقُوا دِينَهُمْ وَكَانُوا شِيَعًا لَّسْتَ مِنْهُمْ فِي شَيْءٍ ۚ إِنَّمَا أَمْرُهُمْ إِلَى اللَّهِ ثُمَّ يُنَبِّئُهُم بِمَا كَانُوا يَفْعَلُونَ مَن جَاءَ بِالْحَسَنَةِ فَلَهُ عَشْرُ أَمْثَالِهَا ۖ وَمَن جَاءَ بِالسَّيِّئَةِ فَلَا يُجْزَىٰ إِلَّا مِثْلَهَا وَهُمْ لَا يُظْلَمُونَ قُلْ إِنَّنِي هَدَانِي رَبِّي إِلَىٰ صِرَاطٍ مُّسْتَقِيمٍ دِينًا قِيَمًا مِّلَّةَ إِبْرَاهِيمَ حَنِيفًا ۚ وَمَا كَانَ مِنَ الْمُشْرِكِينَ" الأنعام: ١٥٩ – ١٦١
ITUMO: (Dajudaju awon ti nwon pin esin si yeleyele si awon ijo kelekele, iwo ko ni nkankan pelu won, bi alamori won yio ti je mbe lodo Olohun, lehinna yio fun won niro ohun ti won se. * Eniti o ba mu ise rere kan wa mewe iru re yio be fun lesan, eniti o ba si mu buburu kan wa, A ko ni san ni esan ayafi iru re, A ko si ni se abosi fun won. * Wipe Oluwa mi ti to mi si ona ti o to, esin ti o duro deede ilana Ibrahima eniti o guri kuro nibi ebo sise bakanna kosi si ninu oluda-nkanpo mo Olohun). Al’Ana’am 159-161.
Atipe paapa oju-ona ti sharia islamu gba lati pe awon elesin miran je oju-ona ima ba ara-eni soro pelu alaye ati apejuwe, eyi ti o ko gbolohun ti n toka si oju-ona rireni sinu, ti si npe omo-enia sibi awon iwa abiyi ti Olohun pa wa lase re; Olohun so bayi pe:
"قُلْ يَا أَهْلَ الْكِتَابِ تَعَالَوْا إِلَىٰ كَلِمَةٍ سَوَاءٍ بَيْنَنَا وَبَيْنَكُمْ أَلَّا نَعْبُدَ إِلَّا اللَّهَ وَلَا نُشْرِكَ بِهِ شَيْئًا وَلَا يَتَّخِذَ بَعْضُنَا بَعْضًا أَرْبَابًا مِّن دُونِ اللَّهِ ۚ فَإِن تَوَلَّوْا فَقُولُوا اشْهَدُوا بِأَنَّا مُسْلِمُونَ" آل عمران: ٦٤
ITUMO: (Wipe: eyin oni-tira, ewa sibi gbolohun oro kan ti o dogba larin wa ati larin yin pe, ki awa mase sin nkan miran bikose Olohun, ki awa ma si wa orogun kankan pelu Re, ki apakan wa ma se mu apakeji ni oluwa lehin Olohun; sugbon bi eyin ba pehinda, e wipe: E jeri pe musulumi ni awa n se). Aali-imron 64.
Bakanna ni islamu se imaabu enu ate nu awon oun ti won njosin fun leyin olohun Allah nii ewo, Olohun to so bayi pe:
"وَلَا تَسُبُّوا الَّذِينَ يَدْعُونَ مِن دُونِ اللَّهِ فَيَسُبُّوا اللَّهَ عَدْوًا بِغَيْرِ عِلْمٍ" الأنعام: ١٠٨
ITUMO: (E ma se bu awon nkan ti nwon sin lehin Olohun nitori ki won ma bu Olohun Allah niti abosi pelu aimokan). Al’Ana’am 108.
Bakanna ni esin islamu pepe si ima iforojomitoro pelu awon kiristani and yahudi ni ona ti o dara ju; Olohun to so bayi pe:
"وَلَا تُجَادِلُوا أَهْلَ الْكِتَابِ إِلَّا بِالَّتِي هِيَ أَحْسَنُ إِلَّا الَّذِينَ ظَلَمُوا مِنْهُمْ ۖ وَقُولُوا آمَنَّا بِالَّذِي أُنزِلَ إِلَيْنَا وَأُنزِلَ إِلَيْكُمْ وَإِلَٰهُنَا وَإِلَٰهُكُمْ وَاحِدٌ وَنَحْنُ لَهُ مُسْلِمُونَ" العنكبوت:46
ITUMO: (E ko gbodo ba awon oni-tira jiyan afi ni ona ti o daraju afi awon eniti o se abosi ninu won. Atipe ki e so pe: Awa gbagbo ni ododo ohun ti won sokale fun wa ati ohun ti won sokale fun yin, atipe Olohun wa ati Olohun yin Okansoso ni, On ni awa juwo-juse sile fun). Al’Ankabuut 46.
Olohun tun so bayi pe:
"ادْعُ إِلَىٰ سَبِيلِ رَبِّكَ بِالْحِكْمَةِ وَالْمَوْعِظَةِ الْحَسَنَةِ" النحل: ١٢٥
ITUMO: (Pe ipe si oju-ona Oluwa re pelu ogbon ati waasi ti o dara, ba won jiyan pelu eyiti o dara ju ni oro). Al’Nahal 125.
Jije awon enia nipa lati juwo-juse le fun islamu kosi ninu oju-ona ipepe islamu bi ati se so siwaju fun oro Olohun to so bayi pe:
"لَا إِكْرَاهَ فِي الدِّينِ ۖ قَد تَّبَيَّنَ الرُّشْدُ مِنَ الْغَيِّ" البقرة: ٢٥٦
ITUMO: (Kosi ifi agbara muni ninu esin. Ona otito ti farahan kuro ninu ona isina). Al’Baqoroh 256.
dajudaju ona islamu ni lati salaye fun awon ti won kii se musulumi ni ona ti kii se pelu dandan tabi ti owo agbara tabi ijeni nipa, eleyi ni won ni ifinimona ti itonisona ninu islam, a mo ifinimona ti ifinise konge, owo Olohun Oba to gbongbo Oba toga ju lo lowa; Olohun so bayi pe:
"وَقُلِ الْحَقُّ مِن رَّبِّكُمْ ۖ فَمَن شَاءَ فَلْيُؤْمِن وَمَن شَاءَ فَلْيَكْفُرْ ۚ إِنَّا أَعْتَدْنَا لِلظَّالِمِينَ نَارًا أَحَاطَ بِهِمْ سُرَادِقُهَا ۚ وَإِن يَسْتَغِيثُوا يُغَاثُوا بِمَاءٍ كَالْمُهْلِ يَشْوِي الْوُجُوهَ ۚ بِئْسَ الشَّرَابُ وَسَاءَتْ مُرْتَفَقًا" الكهف: ٢٩
ITUMO: (wipe ododo ti de lati odo Olohun yin, nitorina eniti o ba fe ki o gbagbo, eni ti o ba si fe ki o se aigbagbo. Dajudaju awa ti pese ina fun awon alabosi, Ogba re yio rokirika won. Ti won ba bere fun omi lati re gbe ao fun won ni omi kan ti o dabi ide ti yio se awon oju won. Mimu irufe omi be je oun to buru, o si buru ni irogboku). Al’Kahaf 29.
Atipe islamu je deede nibi gbogbo nkan ati pelu awon ti won yapa si; Olohun so bayi pe:
"فَلِذَٰلِكَ فَادْعُ ۖ وَاسْتَقِمْ كَمَا أُمِرْتَ ۖ وَلَا تَتَّبِعْ أَهْوَاءَهُمْ ۖ وَقُلْ آمَنتُ بِمَا أَنزَلَ اللَّهُ مِن كِتَابٍ ۖ وَأُمِرْتُ لِأَعْدِلَ بَيْنَكُمُ ۖ اللَّهُ رَبُّنَا وَرَبُّكُمْ ۖ لَنَا أَعْمَالُنَا وَلَكُمْ أَعْمَالُكُمْ ۖ لَا حُجَّةَ بَيْنَنَا وَبَيْنَكُمُ ۖ اللَّهُ يَجْمَعُ بَيْنَنَا ۖ وَإِلَيْهِ الْمَصِيرُ" الشورى: ١٥
ITUMO: (nitorina mo pepe, ki o si duro dada gegebi won se pa o lase, masi se tele awon ifenu won, bakanna sope mo ni igbagbo si tira olohun, won si pa mi lase ise dede larin yin. Olohun Allah je oluwa wa ati oluwa yin, esan ise wa nbe fun wa, bakanna esan ise yin nbe fun yin, ko si ijiyan larin awa ati eyin, Olohun yio ko wajo papo, odo Re ni ibu padasi). Al’Shuuro 15.

4. Islam n se ni lojukokoro lori ikunra-eni lowo, eyi ti yio mu oore ati idagba soke fun awojo omo enia; Olohun so bai pe:
"وَلَا تَعَاوَنُوا عَلَى الْإِثْمِ وَالْعُدْوَانِ ۚ وَاتَّقُوا اللَّهَ ۖ إِنَّ اللَّهَ شَدِيدُ الْعِقَابِ" المائدة: ٢
ITUMO: (E ran ara yin lowo lori ise rere ati iberu Olohun, e ma se ran ara yin lowo lori ese, ati ikojala, ki e si beru Olohun, dajudaju Olohun le koko ni idiya jeni).Al’Maidah 2.
Lati odo omo Umoru – ki Olohun bawa yonu si awon mejeeji - :
" أن رجلا جاء إلى النبي صلى الله عليه وسلم فقال: يا رسول الله أي الناس أحب إلى الله وأي الأعمال أحب إلى الله؟ فقال رسول الله صلى الله عليه وسلم : أحب الناس إلى الله تعالى أنفعهم للناس وأحب الأعمال إلى الله عز وجل سرور يدخله على مسلم أو يكشف عنه كربة أو يقضي عنه دينا أو يطرد عنه جوعا ولأن أمشي مع أخ في حاجة احب إلي من أن أعتكف في هذا المسجد (يعني: مسجد المدينة) شهرا ومن كف غضبه ستر الله عورته ومن كظم غيظه ولو شاء أن يمضيه أمضاه ملأ الله قلبه رجاء يوم القيامة ومن مشى مع اخيه في حاجة حتى تتهيا لهك أثبت الله قدمه يوم تزول القدام، وإن سوء الخلق يفسد العمل كما يفسد الخل العسل" أخرجه الطبراني في : المعجم الكبير، وصححه الألباني في السلسلة الصحيحة.
ITUMO: “ Okunrin kan wa sodo Annab i– ki ike ati ola Olohun mo ba – o wa so pe: Mo pe iwo ojise Olohun, e wo ninu awon enia ni Olohun nife si ju atipe e wo ninu awon ise ni Olohun tun nife si ju? Ojise Olohun – ki ike ati ola Olohun mo ba – wa so bayi :” Eniti Olohun nife si ju ninu awon enia ni eni ti o nse anfani fun awon enia ju, atipe awon ise ti Olohun Oba-abiyi Oba totobi nife si ju ni didun musulumi ninu, tabi ki o mu ibanuje kuro fun, tabi ki o ba san gbese re, tabi ki o la kuro ninu ebi, ki mi tele omo-iya mi kan lo gbo bukuta re je ohun ti monife si ju ki kora ro ni mosalasi yi lo (mosalasi medina) fun osu kan, eniti o ba gbe ibinu re mi Olohun yio daso bo ihoho re, eni ti oba ko emi ara re nijanu kuro nibi inubibi lasiko ti oni agbara lati se, Olohun yio fi kun okan re kekeke ohun ti o nrankan ni ojo igbehinde, eniti o ba te le omo-iya re lo si ibi bukata kan lati gbo, Olohun yio fi ese re rinle ni ojo ti awon ese yio maa ye, dajudaju iwa buburu a ma ba ise je, gege bi “khalu’se ma nba oyin (adun) je” Tobaroni logba wa ninu “Almajaml’kabir. Albani so pe: o ni alaafia ninu as-silisilatus-sohih”
Islam rin awon ona kan lati mu erongba yi se, ninu re:
1.    Iseni lojukokoro lori pipe ni si ajogbepo pelu ife ati ifiraeni moni larin awon omo-enia ni ibamu si ona ti Olohun gbe kale lori mimu Olohun lokan soso ati gbigba awon ojise ati awon tira gbo; Olohun bayi pe:
" يَا أَيُّهَا النَّاسُ إِنَّا خَلَقْنَاكُم مِّن ذَكَرٍ وَأُنثَىٰ وَجَعَلْنَاكُمْ شُعُوبًا وَقَبَائِلَ لِتَعَارَفُوا ۚ إِنَّ أَكْرَمَكُمْ عِندَ اللَّهِ أَتْقَاكُمْ ۚ إِنَّ اللَّهَ عَلِيمٌ خَبِيرٌ" الحجرات: ١٣
ITUMO: (Enyin enia, dajudaju a da yin lati ara okunrin ati obirin, A si se yin ni ijonijo ati oniranran eya kie le ba mo ara yin. Dajudaju eni ti o ni ola ju lodo Olohun ninu yin ni eniti o paiya Re ju).Al’Hujuroot 13.

2.    Iseni lojukokoro lori ninife oore fun gbogbo enia. Lati odo “Abu Huraerah” – ki Olohun O yonu si – o so pe: Ojise Olohun – ki ike ati ola Olohun mo ba – so bayi pe:
" من ياخذ عني هؤلاء الكلمات فيعمل بهن أو يعلم من يعمل بهن؟" فقال أبو هريرة: فقلت أنا يا رسول الله، فأخذ بيدي فعد خمسا وقال: " اتق المحارم تكن أعبد الناس، وارض بما قسم الله لك تكن أغنى الناس، وأحسن إلى جارك تكن مؤمنا، وأحب للناس ما تحب لنفسك تكن مسلما، ولا
تكثر الضحك، فإن كثرة الضحك تميت القلب" رواه الترمذي
ITUMO: “ Tani yio gba awon gbolohun wonyi lowo mi ti yio si ma fi won sise se tabi ti yio fi mo awon ti won yio ma fi won sise” Abu Huraerah so pe: Mo so pe emi iwo ojise Olohun, o wa fa mi lowo, o wa ka nkan marun, o wa so pe: “ paya awon nkan eewo oma je olujosin julo ninu awon enia, ma yonu si ohun ti Olohun ba pin fun o, o je eniti o roro ju ninu awon enia, ma se dada si albagbe re, o di onigbagbo ododo, ma fe fun awon enia ohun ti o nfe fun emi ara oma di musulumi, sora fun opo erin kekeke rinrin, dajudaju pipo ni erin-kekeke rinrin a ma pana okan ”. Tirimisi lo gba wa.

3.    Iseni lojukokoro lori mi mo se isiti fun gbogbo enia, ojise Olohun– ki ike ati ola Olohun mo ba – so pe:
" الدين نصيحة " قلنا : لمن يا رسول الله؟ قال: لله ولكتابه ورسوله ولأئمة المسلمين وعامتهم "
رواه مسلم
ITUMO: “ Esin isiti ni” A sope fun taani iwo ojise Olohun? O so pe: fun Olohun ati tira RE ati ojise Re ati awon asaaju awon musulumi ati fun gbogbo awujo won” Muslim lo gba wa.

4.    Iseni lojukokoro lori pipase deede ati kiko iwa ibaje, pelu gbogbo awon ona ati okunfa nibamu si ikapa ati irorun enikookan, nitoripe o je ohun ifokanbale fun awujo kuro ni abosi ati ibaje, bakanna loje oun ifokanbale kuro nibi imo fi eto omo enia rare, pelu pipase daada ati kiko iwa ibaje ni won yio fi ma fi imo ye alaimo, won yio ma ta afonu ji, won yio ma pa onibuburu lase lati duro deede, won yio si ma ran eni to duro deede lowo; Olohun to so bayi pe:
"وَلْتَكُن مِّنكُمْ أُمَّةٌ يَدْعُونَ إِلَى الْخَيْرِ وَيَأْمُرُونَ بِالْمَعْرُوفِ وَيَنْهَوْنَ عَنِ الْمُنكَرِ ۚ وَأُولَٰئِكَ هُمُ الْمُفْلِحُونَ" آل عمران: ١٠٤
ITUMO: (E je ki ijo kan maa be ninu yin ti yio maa pe awon enia sibi iserere ti won o si maa pa awon enia lase daradara ti won yio si moko fun won awon aburu, awon wonyi ni won o se orire). Aali-Imroon 104.
Ojise Olohun – ki ike ati ola Olohun mo ba – nso bayi pe:
" من رأى منكم منكرا فليغيره بيده فإن لم يستطع فبلسانه فإن لم يستطع فبقلبه وذلك أضعف الإيمان " رواه مسلم
ITUMO: “ Eni ti o ba ri aburu ninu yin, ko ya yipada pelu owo re, ti ko ba nikapa ko ya lo ahon re, ti ko ba tun nikapa ko ya fi okan re ko, iye ni eyi tole ju ni igbagbo” Muslim lo gba wa.
5.    Iseni lojukokoro lori imo ati wiwa mimo, Olohun so bayi pe:
"قُلْ هَلْ يَسْتَوِي الَّذِينَ يَعْلَمُونَ وَالَّذِينَ لَا يَعْلَمُونَ ۗ إِنَّمَا يَتَذَكَّرُ أُولُو الْأَلْبَابِ" الزمر: ٩
ITUMO: (Sope: Nje awon eniti won ni imo ati awon eniti won ko ni imo se dogba bi?). Al’Zumar 9.
Ojise Olohun – ki ike ati ola Olohun mo ba – nso bayi pe:     
" طلب العلم فريصة على كل مسلم " ابن ماجه
ITUMO: “ Wiwa mimo oranyan loja lori gbogbo musulumi” Ibnu mojah.

Eleyi je lati je ki eni kookan o mo kini awon eto ti o je oranyan le lori ati awon eto ti o je oranyan fun, ara re yio le bale ti yio si ni isinmi.

6.    Iseni lojukokoro lori sise amojuto agbegbe ati awon ayika re, awon itoni sona ojise Olohun – ki ike ati ola Olohun mo ba – ati awon idani leko re, o nse ikilo eyi ti ole ju ni ikilo nibi sisawewa pelu gbogbo ohun ti anfani wa nibe fun eya omo-enia, toripe gbogbo ohun ti mbe ninu aiye yi ohun eto gbogbo eda ni, kii se adayanri fun awujo kan yato si awujo miran, islamu wa kodi gbogbo awon irufe isesi eleyi ti ole je okunfa fun ki inira o mo sele si agbegbe kan lori ile, Olohun so bayi pe:
"وَلَا تُفْسِدُوا فِي الْأَرْضِ بَعْدَ إِصْلَاحِهَا وَادْعُوهُ خَوْفًا وَطَمَعًا إِنَّ رَحْمَتَ اللَّهِ قَرِيبٌ مِّنَ الْمُحْسِنِينَ" الأعراف: ٥٦
ITUMO: (E mase se ibaje lori ile lehin titunse re, ki e si mo pe olohun tiberu-tiberu ati ireti. Dajudaju anu Olohun sunmo awon oluse-rere).Al’A’roof 56.
Ati oro Re to lo bayi:
"وَإِذَا تَوَلَّىٰ سَعَىٰ فِي الْأَرْضِ لِيُفْسِدَ فِيهَا وَيُهْلِكَ الْحَرْثَ وَالنَّسْلَ ۗ وَاللَّهُ لَا يُحِبُّ الْفَسَادَ وَإِذَا قِيلَ لَهُ اتَّقِ اللَّهَ أَخَذَتْهُ الْعِزَّةُ بِالْإِثْمِ فَحَسْبُهُ جَهَنَّمُ وَلَبِئْسَ الْمِهَادُ" البقرة: ٢٠٥ - ٢٠٦
ITUMO: (Sugbon ti o ba ti yipada, yio ma sare kiri lori ile lati se ibaje, yio si ma pa awon nkan ogbin ati ohun osin run; Olohun ko feran ibaje. * Atipe nigbati won ba so fun pe: beru Olohun, igberaga a si mu da ese si, nipa-bayi ina maa je oun tito fun, ibusinmi buburu si ni). Al’Baqorohf 205-206.
7.    Pipe lo sibi ise sise lori ile ati lilo awon ohun to wa lorile fun irorun gbogbo gbo; Olohun so bayi pe:
"هُوَ الَّذِي جَعَلَ لَكُمُ الْأَرْضَ ذَلُولًا فَامْشُوا فِي مَنَاكِبِهَا وَكُلُوا مِن رِّزْقِهِ وَإِلَيْهِ النُّشُورُ" الملك: ١٥
ITUMO: (Oun ni eniti o te ile fun yin ni riro, nitorina ki e maa rin ni awon agbegbe re ki e si maa je ninu ipese re. Odo re ni iseri si gbogbo eda). Al’Mulku 15.
8.    Ipepe sibi gbigbogun ti awon ohun mimu ti i mo yini lori ati eyi ti i mo pa lakai; fun oro Olohun to so bayi pe:
يَا أَيُّهَا الَّذِينَ آمَنُوا إِنَّمَا الْخَمْرُ وَالْمَيْسِرُ وَالْأَنْصَابُ وَالْأَزْلَامُ رِجْسٌ مِنْ عَمَلِ الشَّيْطَانِ فَاجْتَنِبُوهُ لَعَلَّكُمْ تُفْلِحُونَ
ITUMO: (Enyin onigbagbo ododo, oti ati tete-tita ati orisa-bibo ati fifi ofa pin nkan gbin loje ninu ise esu, nitorina e jina si, ki e le jere). Al’Maidah 90

9.    Ipepe lo sibi siso awon omoluabi-eni ati awon dukia eni; Olohun so bayi pe:
"وَلَا تَقْرَبُوا الزِّنَا ۖ إِنَّهُ كَانَ فَاحِشَةً وَسَاءَ سَبِيلًا" الإسراء: ٣٢
ITUMO: (Ati ki e ma si se sunmo “sina”! (agbere) dajudaju o je iwa ti okanko. O si buru ni oju ona).Al’Isrooi 32

Olohun tun so pe:
"وَالَّذِينَ يَرْمُونَ الْمُحْصَنَاتِ ثُمَّ لَمْ يَأْتُوا بِأَرْبَعَةِ شُهَدَاءَ فَاجْلِدُوهُمْ ثَمَانِينَ جَلْدَةً وَلَا تَقْبَلُوا لَهُمْ شَهَادَةً أَبَدًا ۚ وَأُولَٰئِكَ هُمُ الْفَاسِقُونَ" النور:4
ITUMO: (Awon ti won npe (pansaga) mo awon obirin ti won kii se oni pansaga, lehinna ti won ko ri eleri merin mu wa, e naa won ni ogorin egba, e ko si gbodo gba eri lowo won lailai, awon eleyi je poki).Al’Nuur 4

Atipe o se adeun iya eleta-elero fun awon ti won nife si ki awon iwa ibaje mo tan ka si awujo, ki wa ni o fe so nipa eni ti sise to fifanka re, ti nse oju-ona re ni irorun, abi ti nse iranlowo lori re: Olohun so bayi pe:
إِنَّ الَّذِينَ يُحِبُّونَ أَن تَشِيعَ الْفَاحِشَةُ فِي الَّذِينَ آمَنُوا لَهُمْ عَذَابٌ أَلِيمٌ فِي الدُّنْيَا وَالْآخِرَة وَاللَّهُ يَعْلَمُ وَأَنتُمْ لَا تَعْلَمُونَ" النور: ١٩
ITUMO: (Dajudaju awon ti won feran si imo fonka oro ibaje nipa awon olugbagbo ni ododo, iya eleta-elero nbe fun won ni aiye ati orun, Olohun je oba onimim sugbon enyin ko mo).Al’Nuur 19.

Nibi awon iwo ohun-ini; Olohun so bayi pe:
وَلَا تَأْكُلُوا أَمْوَالَكُم بَيْنَكُم بِالْبَاطِلِ البقرة: ١٨٨
ITUMO: (E ko gbodo je ohun ini yin larin ara yin pelu ona aito).Al’Baqorohr 188.
Olohun tun so bayi pe:
"وَأَوْفُوا الْكَيْلَ إِذَا كِلْتُمْ وَزِنُوا بِالْقِسْطَاسِ الْمُسْتَقِيمِ ۚ ذَٰلِكَ خَيْرٌ وَأَحْسَنُ تَأْوِيلًا" الإسراء: ٣٥
ITUMO: (Atipe ki e mo won osuwon pe nigbati eba won, ki e si mo won pelu osuwon ti o dogba. Eyi ni o dara o si tun dara ni igbeyi).Al’Isrooi 35.
Olohun tun so bayi pe:
"يَا أَيُّهَا الَّذِينَ آمَنُوا اتَّقُوا اللَّهَ وَذَرُوا مَا بَقِيَ مِنَ الرِّبَا إِن كُنتُم مُّؤْمِنِينَ * فَإِن لَّمْ تَفْعَلُوا فَأْذَنُوا بِحَرْبٍ مِّنَ اللَّهِ وَرَسُولِهِ ۖ وَإِن تُبْتُمْ فَلَكُمْ رُءُوسُ أَمْوَالِكُمْ لَا تَظْلِمُونَ وَلَا تُظْلَمُونَ" البقرة: ٢٧٨ - ٢٧٩
ITUMO: (Enyin ti e gbagbo, e beru Olohun, ki e si fi eyi ti o ku sile ninu ele bi enyin ba je onigbagbo ododo. * Sugbon bi e ko ba se be, nigbana ki e ma reti ogun lati odo Olohun ati ojise re, bi e ba tuuba kuro nibe nigbana oju owo yin yi je ti yin, Ema se sabosi, won ki yio si sabosi fun yin).Al’Baqorohi 278-279.
10.     Siseni lojukokoro lori ohun anfaani gbogbogboe fun awujo.

11.     Ipepe lo sibi ipese itooju toye fun awon omo-orukan ati awon ti kosi molebi fun ; Olohun so bayi pe:
"لَا تَقْرَبُوا مَالَ الْيَتِيمِ إِلَّا بِالَّتِي هِيَ أَحْسَنُ"ُالإسراء: ٣٤
ITUMO:)e ma se sunmo dukia omo-orukan ayafi ni ona ti o dara).Al’Isrooi 34.
Ojise Olohun – ki ike ati ola Olohun mo ba – so bayi pe:
" أنا وكافل اليتيم في الجنة هكذا " وأشار بالسبابة والوسطى، وفرج بينهما. رواه البخاري
ITUMO: ” Emi ati oniduro fun omo-orukan ninu alujanna ao jo wa bayi ni” o wa se itoka pelu ika ifabela ati ika aarin soke, o wa ya awon mejeeji”.Bukhori lo gba wa.

12.     Ipepe lo sibi igbogun ti ebi lawujo pelu gbogbo ona; Olohun so bayi pe:
فَلَا اقْتَحَمَ الْعَقَبَة * وَمَا أَدْرَاكَ مَا الْعَقَبَةُ * فَكُّ رَقَبَةٍ * أَوْ إِطْعَامٌ فِي يَوْمٍ ذِي مَسْغَبَةٍ" البلد: ١١ – ١٤"

ITUMO: (Sugbon kilose ti ko sure ko si oju ona oke lati pan(akaba). * Kini o le mu o mo ona oke (akaba) na. * Ona naa ni ki o so eru di omo * tabi fifun awon enia ni onje ni ojo ebi). Al’Balad 11-14.

13.     Siseni lojukokoro lori bibo okun lorun eru,ojise Olohun – ki ike ati ola Olohun mo ba – nso bai pe:
" من أعتق رقبة مؤمنة أعتق الله بكل عضو منه عضوا من النار حتى يعتق فرجه بفرجه " صحيح مسلم
ITUMO: ” Eni ti o ba bokun lorun eru musulumi kan,Olohun yio tu pelu deede gbogbo orike kookan lara lara eru naa orikerike re ninu ina, titi Olohun yio fi tu abe re kuro niinu pelu abe eru to tu loko eru.”.Sohihu muslim.

 

AWON EKO ATI EWA ISLAM NPEPE FUN ALAAFIA

Dajudaju awon islam npase gbogbo ohun ti oriire awujo omo-enia nbe nibe, o si nse leewo gbogbo ohun ti ole mo fa ota, ibinu ara eni ati ikorira eni ni awujo. Awon eko islam po gan o si je orisirisi, ohun ti ao si fi damo ni pe; gbogbo ohun ti o ba nko suta ba awon enia ninu oro tabi ise kan iwa ti ko dara ni eewo si ni, Olohun ko ni yonu si, eniti oba gba iroyi irufe awon iwa be, yio je enu ibinu si larin awon omo enia laye, bakanna Olohun ti pase iya nla de ni ojo ikehin, nitori eleyi ni Olohun wa to gbongbon tola re gaju fi se abosi ati idite moni leewo, ikoja ala lori elomiran pelu oro siso ati isesi ati imo fi awon eto rare; fun oro Olohun so bayi pe:
" قُلْ إِنَّمَا حَرَّمَ رَبِّيَ الْفَوَاحِشَ مَا ظَهَرَ مِنْهَا وَمَا بَطَنَ وَالْإِثْمَ وَالْبَغْيَ بِغَيْرِ الْحَقِّ" الأعراف: ٣٣
ITUMO: (Wipe olohun oba ti se leewo iwa ibaje, eyiti o han ninu won ati awon eyi ti o pamo, ati ese ati iwa ida ote sile lai leto).Al’A’roof 33.

Olohun Oba tola re ga nso ninu “Hadisi qudusi” pe:
" يا عبادي إني حرمت الظلم على نفسي وجعلته بينكم حراما فلا تظالموا..." رواه مسلم.
ITUMO: ” Eyin erusin mi, mo se abosi sise leewo fun ara mi, Mo si se leewo laarin yin na, e ko gbodo sabosi ara yin ”.muslim lo gba wa.

O si tun pase sise aranse fun alabosi ati eni ti won sabosi re ni ti deede, ojise Olohun – ki ike ati ola Olohun mo ba – so pe:
" انصر أخاك ظالما أو مظلوما" فقال رجل: يا رسول الله، أنصره إذا كان مظلوما، أريت إن كان ظالما كيف أنصره؟ قال: " تحجزه – أو تمنعه – من الظلم فإن ذلك نصره " البخاري.
ITUMO: ” Ran omo-iya re alabosi se ati eni ti won se abosi re” okunrin kan wa so bayi pe: Iwo ojise Olohun, ma mo sa ranse fun nigbati won sabosi re, sugbon bawo ni ma se ranse to baje alabosi? O wa da lohun pe: O ko fun tabi ko dalowo ko – nibi abosi sise, dajudaju eleyi ni aranse re fun”.Albukhori.

Islamu pase deede ti o yanju ni oro siso ati ise pelu emi eni ati elomiran; Olohun so bayi pe:
"إِنَّ اللَّهَ يَأْمُرُ بِالْعَدْلِ وَالْإِحْسَانِ وَإِيتَاءِ ذِي الْقُرْبَىٰ وَيَنْهَىٰ عَنِ الْفَحْشَاءِ وَالْمُنكَرِ وَالْبَغْيِ ۚ يَعِظُكُمْ لَعَلَّكُمْ تَذَكَّرُونَ" النحل: ٩٠
ITUMO: (Dajudaju Olohun npa lase sise daradara ati rere ati ki a ma fun awon ebi ni eto won,O si nko fun ni iwa ibaje ati iwa buburu ati tenbelekun. O nse ikilo fun yin ki e le ba gba ikilo).Al’Nahali 90.

Sise deede je ohun ti islamu fe ni nigba iyonu ati nigba ibinu, pelu musulumi ati eni ti kii se musulumi;Olohun so pe:
" وَلَا يَجْرِمَنَّكُمْ شَنَآنُ قَوْمٍ عَلَىٰ أَلَّا تَعْدِلُوا ۚ اعْدِلُوا هُوَ أَقْرَبُ لِلتَّقْوَىٰ ۖ وَاتَّقُوا اللَّهَ. " المائدة: ٨
ITUMO: (e ma je ki ikorira awon ijokan mu yin mose deed, emo se deede toripe deede je ohun to sunmo iberu olohun, epaya olohu).Al’Maidah 8.

Bakanna ni esin Islamu pepe imo fi daradara san esan fun aburu lati le fa okan moora ati lati le pa awon nkan to ti so po mo ninu awon keeta re, Olohun so byai pe:
"وَلَا تَسْتَوِي الْحَسَنَةُ وَلَا السَّيِّئَةُ ۚ ادْفَعْ بِالَّتِي هِيَ أَحْسَنُ فَإِذَا الَّذِي بَيْنَكَ وَبَيْنَهُ عَدَاوَةٌ كَأَنَّهُ وَلِيٌّ حَمِيمٌ" فصلت: ٣٤
ITUMO: (iwa rere ati aburu kose deede ara won, moo fi iwa rere ti iwa buburu lo, pelu eleyi eniti ota nbe larin re ati e yio da gegebi ore imule).Fusilat 34.


NIPARI

Ni ipari tira kekere yi eleyi ti o kosinu pelu aworan to mo niwon iwoye islam si “AL-IRHAAB” iwa jagidijagan. An nfi rinle pe a ko fun akori oro na ni eto re tan nitori ipo towa, sugbon ase itoka die lori agboye islamu lori awon elesin miran ati iwoye re pelu ibase pelu won nibi awon ohun ti onise pelu anfaani gbogbogbo fun awujo ati sise daradara pelu awon alabagbe. Ninu abala igbagbo ti o fese rinle ju ninu islam ni inife nitori ti Olohun ati ikorira nitori ti Olohun, ti kii se nitori anfani kan tabi ifenu ati awon adun ti emi nfe, nigbati o ba nkorira enikan yio mo korira re nitori imo fi awon ase olohun 'Allahu" se awewa, abi nitori imo se re ohun ti olohun"Allahu" lodi si ni ti amoomo se, koni mo korira re niti papa re, Olohun so bayi pe:
" خُذِ الْعَفْوَ وَأْمُرْ بِالْعُرْفِ وَأَعْرِضْ عَنِ الْجَاهِلِينَ" الأعراف: ١٩٩
ITUMO: (mo se amojukuro, ki osi ma foro awon enia si iwa rere, ki o si seri kuro lodo awon alaimokan).Al’ahroof 199.

Kini o fi ndara to islam ni ijosin, esin ti oje imona lati odo Olohun to seda awon enia, esin ti yio mu awon enia jade kuro ninu abosi keferi sise ati ebo sise pelu olohun"Allahu" lo sinu imole islam, Olohun so bayi pe:
"اللَّهُ وَلِيُّ الَّذِينَ آمَنُوا يُخْرِجُهُم مِّنَ الظُّلُمَاتِ إِلَى النُّورِ ۖ وَالَّذِينَ كَفَرُوا أَوْلِيَاؤُهُمُ الطَّاغُوتُ يُخْرِجُونَهُم مِّنَ النُّورِ إِلَى الظُّلُمَاتِ ۗ أُولَٰئِكَ أَصْحَابُ النَّارِ ۖ هُمْ فِيهَا خَالِدُونَ" البقرة: ٢٥٧
ITUMO: (Olohun ni alafehinti awon eni ti o gbagbo, O mu won kuro ninu okunkun lo sinu imole, sugbon awon ti ko gbagbo olohun "Allahu" won je ore ayo fun esu (Tooguutu) eyeti yio mu won lati inu imole lo sinu okunkun, Awon wonni eni ina ni won, won yio gbe inu re gbere).Al’Baqoroh 257.

Esin ti n ko awon olutele re leko imo se daada si gbogbo (enia) ati imo se deede ni awujo, o si n re won lori fife oore, o je esin ti nso awon eto omo enia, o si nre won lori fiferan sise ede, ajosepo lawujo, osi npepe ife otito ati ife ododo laarin won eleyi ti yo fa ifayabale si awujo, enikookan yio ma gbe pelu ifokanbale lori emi ara re ati ohun-ini re ati dukia re, o tun n re won lori ninife elomiran ati gbigbe oju kuro nibi imotaraeni-nikan(afemi afemi) npepe si ifowosowopo lati ran ara-eni lowo ni awujo, agbalagba yio mo nife omode pelu imo se dada si won, omode na yio ma saponle fun awon agbalagba, olowo yio ma nawo fun alaini, ati awon talaka, pelu eleyi igbarata fun ara eni yio wa ni awujo, gegebi ojise Olohun – ki ike ati ola Olohun ko mo ba - ti so iro nipa re pelu oro re pe:
" مثل المؤمنين في توادهم وتراحمهم وتعاطفهم مثل الجسد إذا اشتكى منه عضو تداعى له سائر الجسد بالسهر والحمى " مسلم
ITUMO: “Apejuwe awon onigbagbo nibi fiferan ara won, ati siseke ara won, ati sisanu ara won, o da gegebi ara (enia) kan eyi to sepe nigbati abala kan ba nke irora, awon abala toku na yio ma ke irora pelu aisun ati igbona".muslim.

Anrokan itosona pelu iweyi fun awon olusewadi nipa otito, awon ti won nsise lati jere pelu alujanna ati igbadun gbere, awon ti won nse ojukokoro lori sise afomo emi won kuro nibi iya gbere ninu ina, dajudaju alamori na lewu gan, enikookan wa na si mo pe opin irin ajo laye ni iku, to ba je pe opari si iku nikan ni koba mo ni wonba, a mo on to wa lehin re tun tobi ju lo, awa gege bi musulumi a ni igbagbo pelu igbedide lehin iku a si ni igbagbo pelu esan ati isiro, a si ni igbagbo pelu isemi gbere ti ko lopin ninu alujanna tabi ninu ina, eni to ba je musulumi to si se daada won yio san lesan lori daada re leyin ike Olohun pelu alujanna, eni to ba sise aburu naa yio ri esan re, to ba je pe ose aburu pelu eto omo-enia won yio gba lowo re, to ba si jepe aburu re lori awon eto Olohun ni, yio wa labe fife olohun to ba wu o le fi iya je to ba si wu o le seke ati aforijin fun, a mo eni to ba seri kuro ninu islamu to si ku sinu keferi re ati ebo sise re, a ni adiokan pe irufe eni be yio se gbere ninu ina, nitorina, oje dandan lori gbogbo oni lakai lati se esa fun emi ara re oju ona to dara oju ona totoo, ko si se iwadi nipa esin ododo eleyi ti yio je atona eni ti ntele lo sibi yiyege ati jijere pelu alujanna ati isemi gbere to dara, awon mejeeji naa ni ona meji ti ko si eleketa fun won.

Ki ike Olohun ati ola re ko ma ba olugbedide nike fun gbogbo eda, ojise wa annabi wa muhammadu ati lori awon ara ile re ati awon alabarin re ati awon ti won tele imona re ti won si rin lori oju-ona re titi di ojo-esan.


 
www.islamland.com